Miroslav Šokić-Nova Gradiška: "Ključ uspjeha je naš moto "korak po korak""


Četvrtak, 18 Srpanj 2013

*Uz sve prepreke nećemo odustati od našega cilja, a to je da u narednih 5-6 godina postanemo jedni od vodećih proizvoðača gljiva bukovača u RH

Miroslav Sokic ponosno pokazuje svoje proizvode.jpg

Kad je 2009. g. Miroslav Šokić ostao bez posla pune je četiri godine bezuspješno tražio posao. I onda je jednog dana, zajedno sa suprugom, donio odluku da pokrene vlastiti posao – proizvodnju gljiva bukovača. O tim prvim počecima, borbi za egzistenciju, problemima početnika,… ispričao nam je Miroslav.

Borba za egzistenciju obitelji

„Roðen sam 8.12.1979. g. u Zagrebu. Cijeli život živim u Novoj Gradiški gdje sam završio osnovnu školu, a nakon završetka osnovne škole pohaðao sam srednju Tehničku školu u Slavonskome Brodu gdje sam po završetku stekao zvanje graðevinskog tehničara. Po završetku srednje š

kole započinjem s radom u jednoj privatnoj tvrtki iz Nove Gradiške gdje sam radio kao graðevinski poslovoða. Narednih deset godina sam radio u još dvije tvrtke u svojoj struci. U tih deset godina osnovao sam obitelj i sa suprugom imam troje djece od 5-10 godina starosti. Moram istaći da sam u tih deset godina puno toga naučio dobrog i lošeg i uvidio na što se može naići u radu s ljudima. Kako bi se reklo, neke stvari koje te ne ubiju onda te ojačaju pa su tako zasigurno i mene ojačale neke loše stvari, nakon čega sam uspio dići glavu i krenuti dalje. Najveće priznanje u tih deset godina je zasigurno činjenica da sam uspio spasiti život svoga djeteta, nakon dugogodišnje borbe s liječnicima i administracijom u Hrvatskoj. Taj dogaðaj oko djeteta me je doveo na rub egzistencije, ali uspio sam sve prebroditi iako sam 2009.godine ostao bez posla radi pada investicija u graðevinarstvu. Spasio sam dijete i krenuo dalje u borbu za egzistenciju svoje obitelji. Pune četiri godine sam bio na Zavodu za zapošljavanje uporno tražeći bilo kakav posao, no sve je bilo bezuspješno.“

Proizvodnja gljiva
 
„U ljeto 2011.godine supruga i ja smo razgovarali općenito o svemu pa tako i o tome kako sam već dvije godine bez posla, da nam je teško te da bi trebali pokrenuti nešto što je profitabilno, što ne traži puno ulaganja u samom startu te što će relativno brzo početi donositi prihode. I tako kroz razgovor, mojoj supruzi se učinila privlačnom proizvodnja gljiva bukovača na što sam se ja u prvom trenu slatko nasmijao. No, njezina upornost me dovela do toga da sam počeo istraživati gdje se i kako mogu uzgajati gljive. 
Gljive bukovače pripremljene za transport na tržnicu.jpg
Kada smo prikupili sve potrebite informacije i malo se educirali o proizvodnji i uzgoju gljiva kupili smo potrebite repromaterijale i napravili prve naše proizvode već isti taj mjesec 2011.godine. Sve što smo proizveli, cca.50 kg gljiva, doslovce smo podijelili samo da ispitamo puls naših graðana kako bi oni prihvatili taj proizvod ako bi se našao u tržišnoj ponudi. Graðani su bili oduševljeni, a mi smo bili primorani organizirati se što prije. Počeli smo ozbiljno shvaćati da nam je to posao budućnosti i izvor dohotka. Tako smo pune dvije godine proizvodili male količine samo da bi preživljavali i pokrivali osnovne troškove te se kroz takav rad svakim danom sve više i više usavršavali u poslu i proizvodnji gljiva.
Ove godine smo registrirali tvrtku i proširili proizvodnju gljive bukovače kako količinski tako i po asortimanu proizvoda tj.sada proizvodimo i gljive šampinjone. Naše tržište su za sada samo tržnice u Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj te Brodsko-posavskoj županiji. U pregovorima smo s jednim trgovačkim lancem zdrave prehrane te smo zbog njih u fazi ishoðenja eko certifikata. Sada smo u fazi gdje naše tržište potražuje i više nego što možemo proizvesti i zato su nam potrebna dodatna ulaganja u objekte i opremu.“
 
Top pet najzdravijih gljiva
Za sve one koji ne znaju što je gljiva bukovača želim istaknuti da je to gljiva koja se uvrštava u top pet najzdravijih gljiva. Ona je puna proteina i vode. Takoðer, vrlo je pogodna za jelo za kronične bolesnike kao što su dijabetičari, osobe koje boluju od hipertenzije, osobe koje imaju maligne bolesti (tumore) i druge bolesnike. Isto tako moram reći da je ona u proizvodnji dosta kompleksna za proizvesti, a otežavajuća okolnost za proizvodnju je ta što je gljiva bukovača veliki alergent sa svojim sporama, pa ju tako ni ne može svatko proizvoditi radi alergijskih reakcija koje su zaista teške i napada direktno respiratorni sustav. Tako je i moj otac završio na hospitalizaciji upravo radi alergijske reakcije. Jedino supruga i ja možemo ići u prostore gdje se one uzgajaju, ali isto uz pomoć zaštitnih maski. Kada pričam o ovim alergijskim problemima moram reći da u Njemačkoj i Austriji upravo zbog toga nema proizvoðača gljive bukovače. Tu vidimo našu priliku za prisutnost na europskom tržištu sada kad je Hrvatska članica EU.
 
Problemi početnika
 
„Naravno, kad su u pitanju investicije jasno je kako ne možemo sve financirati iz vlastitih sredstava pa smo u jednoj banci podnijeli zahtjev za kredit od 100.000 kuna kako bi mogli napraviti kvalitetnu infrastrukturu tvrtke te stabilizirati i dodatno proširiti proizvodnju. Nadamo se pozitivnom odgovoru banke tako da ćemo putem te investicije do kraja ljeta biti jedna zaista ozbiljna i stabilna mikro tvrtka. Ne mogu, a da ne spomenem sve probleme na koje nailazimo kao poduzetnici početnici. Naime, gdje god se pojavimo svi prihvaćaju naš projekt, ali uvijek bude neki izgovor (primjera, prerizični ste kao početnici ili što je još gore, vi ste poljoprivredni proizvoðači) samo da nam se financijski ne pomogne i onda tako sami ostajete na brisanom prostoru hrvatskoga tržišta. Moram istaći da sam u dva navrata pohodio u Ministarstvo poduzetništva (osobno sam bio kod gospodina Prosa) kako bih zatražio do 100.000 kuna bespovratnih sredstava za početnike. Ali, pojavio se problem što sam proizvoðač hrane i za mene nema poticaja takvoga tipa, dok je tvrtka koja sklapa elektronske cigarete dobila 250.000 kuna bespovratnih sredstava. Isto tako, bio sam i u HAMAG Investu kod gospodina Liovića gdje je projekt takoðer dobio dobru ocjenu no povratna informacija o početku postupka za realizaciju projekta nikada nije stigla.
Smatram kako je vrlo teško biti poduzetnik, a posebno ako si proizvoðač hrane jer te sama državna vlast ne prihvaća, a pogotovo ako nisi uvoznik hrane. Naime, kad vidim sve što ministri poduzetništva, gospodarstva i ostali pričaju po medijima doðe mi da puknem od muke jer je očito da oni opet štite velike uvozne lobije što sam zapravo doživio na vlastitoj koži. Naime, i ta poticajna sredstva koja idu iz Ministarstva poduzetništva su očito za odabrane dok smo mi mali prisiljeni ulaziti u razne kreditne linije kako bi se mogli postepeno razvijati da bi opstali na tržištu. Naravno, ne treba zaboraviti činjenicu da smo po realizaciji kredita odmah robovi banaka na period na koji je kredit dobiven, pa i same države, dok drugi eto dobivaju poticaje za elektronske cigarete jer su one zdravije od duhana. Očito je da nam zdrava hrana ne treba. Svakako bih istaknuo da mi je jedino Brodsko-posavska županija pomogla s iznosom od 8.000 kuna i na tome im se ovim putem zahvaljujem. Naglasio bih kako u cjelokupnom poslovanju od prvih dana imam podršku i potporu dr. medicine Dalibora Marića, ortopeda iz novogradiške bolnice. Rijetki su pojedinci i osobe koje bi u današnje vrijeme pomogli kao što je on meni pomogao i dan danas pomaže, a to je od prvotne financijske (startne) potpore do logističke, promidžbene itd.“
 
 Poticaji za odabrane
Smatram da je vrlo teško biti poduzetnik, a posebno ako si proizvoðač hrane jer te sama državna vlast ne prihvaća, a pogotovo ako nisi uvoznik hrane. Naime, kad vidim sve što ministri poduzetništva, gospodarstva i ostali pričaju po medijima doðe mi da puknem od muke jer je očito da oni opet štite velike uvozne lobije što sam zapravo doživio na vlastitoj koži. Naime, i ta poticajna sredstva koja idu iz Ministarstva poduzetništva su očito za odabrane dok smo mi mali prisiljeni ulaziti u razne kreditne linije kako bi se mogli postepeno razvijati da bi opstali na tržištu. Naravno, ne treba zaboraviti činjenicu da smo po realizaciji kredita odmah robovi banaka na period na koji je kredit dobiven, pa i same države, dok drugi eto dobivaju poticaje za elektronske cigarete jer su one zdravije od duhana. Očito je da nam zdrava hrana ne treba.
 
 Nećemo odustati od našega cilja
 
„No, kako ne bih trošio riječi na takve prepreke, želio bih istaći da uz sve to uporno idem naprijed, iz dana u dan sve više i više proširujem ponudu svojih proizvoda te smo tako sada došli i do toga da u ponudi imamo sušene gljive za više namjena (juhe, tjestenine, grillovi, kuhana jela), a uskoro bi, ukoliko realiziramo ovu investiciju, imali i gotove tjestenine od gljiva. Za sada smo zadovoljni s postignutim rezultatima u ovom poslu u kojem radimo samo supruga i ja, ali ako realiziramo investiciju zaposlit ćemo još dvije osobe. Ključ dosadašnjeg uspjeha je naš moto razvoja „korak po korak“ te tako planiramo nastaviti raditi. Naime, krenuli smo s proizvodnjom od 150 kilograma na mjesečnoj razini, a sada smo na razini od 700 kilograma bukovača i nešto manje šampinjona (nedostaje nam prostor koji planiramo napraviti kroz buduću investiciju) koje uspijevamo prodati kroz tržnice koje smo naveli.
Smatramo da u ovom poslu ima budućnosti i prosperiteta i zasigurno, uz sve prepreke, nećemo odustati od našega cilja, a to je da u narednih pet - šest godina postanemo jedni od vodećih proizvoðača u proizvodnji gljiva bukovača u Republici Hrvatskoj, a što je vrlo izgledno obzirom da je gljiva bukovača vrlo tražena i priznata na tržištu. U Hrvatskoj nedostaje oko 30% gljiva u vlastitoj proizvodnji, a još je gore kada vidimo da za takvu proizvodnju nema poticaja. Što se tiče same proizvodnje moram reći kako smo je doveli do te razine da je naš proizvod doslovce prirodan i ekološki prihvatljiv, a i to smo postigli samo zato što smo prostore u kojima ih proizvodimo pretvorili u šumske uvjete.»
 
 Kontakt:
Fungus Leo j.d.o.o.
Ive Kerdića 9
35400 Nova Gradiška
mob: 092/ 252 97 91
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 

Mirjana Glavaš, srpanj 2013