Zlostavljanje na radnim mjestima - mobbing


Petak, 16 Travanj 2010

*Zadovoljan radnik, koji ima dobre radne uvjete i zdravu radnu klimu, bogatstvo je svake tvrtke *Poslodavci i radnici trebaju znati da je mobbing kažnjiv*

druga_strana_prosinac_09.jpgUdruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga osnovana je 2004. u Zagrebu i prva je udruga koja se počela problemom mobbinga baviti u Regiji. o problemu mobbinga razgovarali smo s Jadranka Apostolovski, predsjednicom Udruge za pomoć i edukaciju žrtvava mobbinga, koja nam kaže: „Nakon traumatičnog iskustva doživljenog na radnom mjestu i bez sluha institucija u kojima smo ...

moje kolegice i ja tražile rješenje našeg problema 2003. g., nakon višemjesečnog bolovanja, odlučile smo osnovati udrugu koja će pokušati pomoći osobama koje dožive zlostavljanje na svom radnom mjestu. U rad Udruge uključili su se ugledne  stručnjakinje s područja medicine rada, prava, psihologije i psihijatrije, prof. dr.sc. Jadranka Mustajbegović, prof.dr.sc. Nada Bodiroga – Vukobrat, prim.mr.sc. Elvira Koić, mr.sc. Andreja Kostelić- Martić koje se u svom svakodnevnom radu susreću s žrtvama mobbinga i koje zajedno s nama osvještavaju ovaj problem u javnosti.“

Što je to mobbing i kada se počelo s proučavanje ovog ponašanja? Kako dokazati da je mobbing prisutan?
Kad govorimo o mobbingu mislimo na specifični oblik ponašanja koji se dogaða isključivo na radnom mjestu. Dakle svi drugi oblici zlostavljanja u svakodnevnom životu ne zovu se mobbingom i na to osobito pazimo i upozoravamo kako se ne bi dogodila inflacija mobbinga i svako zlostavljanje nazivalo tim terminom.Ljudi su i klasične povrede prava iz radnog odnosa počeli nazivati mobbingom, što nije točno, mobbing ima svoju jasnu definiciju :"Mobbing je specifični oblik ponašanja koji se dogaða na radnom mjestu, a kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta.Te se aktivnosti odvijaju u pravilnim intervalima kroz duže vrijeme."
Da bi se dokazalo da je posrijedi mobbing, mora se dokazati postojanje uzročne veze izmeðu štetnog ponašanja i posljedice, tj.mora se dokazati da se radi o napadajima tijekom duljeg vremena (najmanje 6 mjeseci), u odgovarajućim vremenskim intervalima (najmanje jednom tjedno) koji su sustavno slijedili s namjerom nekoga uništiti, a koji su doveli do štetnih posljedica.Takoðer treba dokazati da su štetne posljedice (tjelesne, psihičke) nastale upravo zbog mobbinga, a ne zbog drugih sadašnjih i ranijih problema.

                                           Prijava mobbinga i zakonsko sankcioniranje
Na žalost, svakodnevno je sve više osoba koje nas zovu i traže savjet i pomoć u rješavanju problema koje imaju na radnom mjestu, s područja cijele RH, pa tako i iz Slavonije. Nerijetko se dogodi da osobe samo traže savjet i informaciju ne želeći se predstaviti niti reći o kojoj se tvrtki radi , ali kroz razgovor i kad steknu povjerenje otvore se i uglavnom kažu sve podatke. U RH postoji zakonska podrška, no mišljenje je stručnjaka koji se svakodnevno susreću s ovim problemom kako je potrebno donijeti poseban zakon. Radna skupina, koja je osnovana u Udruzi mobbing 2007. g., predstavila je javnosti nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu. U siječnju 2009. g. bio je na prvom čitanju u Saboru, no na žalost nije prošao iz razloga što je Vlada RH osnovala radnu skupinu koja će izraditi novi prijedlog zakona i uputiti ga u saborsku proceduru.

Koje su posljedice mobbinga?
Posljedice mobbinga: Dugotrajnija izloženost mobbingu uvijek dovodi do ozbiljnih zdravstvenih posljedica uključujući pojačani rizik razvoja tjelesnih i psihičkih bolesti. Mobbing nije dijagnoza, ali može dovesti do raznih poremećaja. Osobe izložene mobbingu posljedice osjećaju cijeli život.

Mobbing prolazi kroz 5 razvojnih faza? Koje su to faze?
U prvoj fazi javlja se konflikt koji, ako ostane neriješen, dovodi do poremećaja u meðuljudskim odnosima.
U drugoj fazi potisnuta agresija prerasta u psihoteror. Kroz spletke, poniženja i psihičko zlostavljanje žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo, počinje se osjećati manje vrijednom, a u radnom okruženju gubi potporu, ugled i pravo glasa.
U trećoj je fazi izabrana žrtva "krivac za sve", optužuje je se neopravdano za sve propuste i neuspjehe.
U četvrtoj fazi žrtva se bori za opstanak kod koje je tada izražen sindrom izgaranja na poslu, kronični sindrom umora, psihosomatski i depresivni poremećaj.
U petoj fazi, nakon dugotrajnog zlostavljanja žrtve obolijevaju od kroničnih bolesti, napuštaju radno mjesto ili posežu za suicidalnim izlazom.

                                                          Istraživanja o mobbingu
Udruga je radila nekoliko istraživanja, najnovije je iz 2009. g. Po tom je istraživanju pomoć zatražilo 66% žena i 34% muškaraca. Najviše ispitanika u dobi je od 36 do 50 g., dok je najmanje ispitanika bilo u dobi od 20 do 35 g. Prema obrazovanju najveći broj ispitanika je sa srednjom stručnom spremom, 35,3% muškaraca i 45,5% žena, zatim sa fakultetskim obrazovanjem, 29,4% muškaraca i 36,4% žena, dok ih je najmanje sa završenom osnovnom školom, 2,9% muškaraca i 6% žena. Kod muškaraca veći je broj zaposlenih u privatnim poduzećima, 52,9%, dok je kod žena veći broj onih koje su zaposlene u državnim poduzećima, 53%. Prema tom istraživanju, u trenutku ispunjavanja upitnika 42% ispitanika nije bio na bolovanju, dok je njih 58% bilo na bolovanju. Ispitanici oba spola navodili su u najvećem broju da su bili izloženi iznošenju nedokazanih tvrdnji protiv njih (67,6% muškaraca i 74,2% žena).

Da li bi mobbing bi mogli klasificirati u četiri skupine: seksualni mobbing, strateški mobbing, bossing i emotivni mobbing? Što karakterizira svaku od ovih skupina?
Mobbing nema klasifikaciju kako ste vi naveli, prepoznajemo okomiti i horizontalni mobbing. Ne postoji seksualni, emotivni...mobbing je mobbing.
Mobbing se može dogaðati na raznim razinama, pa razlikujemo : horizontalni mobbing, koji se dogaða u 45% slučajeva izmeðu radnika u jednakom položaju na hijerarhijskoj ljestvici i okomiti mobbing, u 50% slučajeva, kada nadreðeni zlostavlja jednog radnika, ili jednog po jednog dok ne uništi cijelu skupinu (što se još naziva "bossing"), ali i u 5% slučajeva dogaða se obrnuti okomiti mobbing gdje podreðeni ili skupina podreðenih zlostavlja nadreðenog.
Seksualno zlostavljanje i uznemiravanje u našem se zakonodavstvu smatra diskriminacijom i jedino ta ponašanja pružaju okvir pravne zaštite od mobbinga, meðutim, ne moraju automatski sugerirati kako je riječ o psihičkom zlostavljanju na radnom mjestu već se mogu smatrati i zasebnim povredama iz radnog odnosa.

druga_strana_prosinac_09_mobing_apostolovski_jadranka1.jpgJe li se uopće moguće zaštiti od mobbinga, a da posljedice ne uzmu maha. Što je poslodavac dužan poduzeti u slučaju prijave mobbinga?
Osnovne mjere za suzbijanje mobbinga prije svega su sustavna prevencija, prepoznavanje problema i stručna rehabilitacija. Radnici žrtve mobbinga obično o zlostavljanju koje im se dogaða šute, a najveći dosadašnji problem na koji se nailazi jest dokazivanje da se radi upravo o mobbingu. Zato i poslodavci i radnici trebaju znati da je mobbing kažnjiv i kome se trebaju obratiti za pomoć. Poslodavac je obvezan temeljem Zakona o radu, internih uredaba i pravilnika razraditi postupak sprječavanja mobbinga u svojoj tvrtki. Svim zaposlenima potrebno je garantirati dostupnost stručnih osoba koje će se baviti prijavljenim zlostavljanjem, a te bi osobe trebale biti nepristrane.

Jesu li se tužbe za prijavljene slučajeve pravomoćno riješile?
Do danas nije donesena niti jedna pravomoćna presuda za zlostavljanje na radu.

Ima li razlike u ponašanju prema geografskom kriteriju, kakva je situacija u Slavoniji? Postoji li u Slavoniji udruga kojoj se žrtve mobbinga mogu obratiti?
Razlike u ponašanju prema geografskom kriteriju gotovo da i nema, obrazac ponašanja zlostavljača prema žrtvama posvuda je isti. Imali smo nekoliko prijava s područja Slavonije, najpoznatiji je onaj koji su prijavile radnice zaposlene u jednoj tekstilnoj tvornici.

Je li, zbog utjecaja krize, mobbing danas više izražen ili se o tome nekada šutjelo pa se stječe dojam da je više izražen?
Imali smo i sami prilike biti svjedocima otkaza radniku koji je dobio otkaz nakon što je zatražio zaštitu dostojanstva od svog poslodavca, stranca. U obrazloženju otkaza stajalo je da mu otkazuju zbog globalne gospodarske krize, iako je razlog otkazivanja bio sasvim drugi.

                                                                 Mobbing u Europi?
Naziv mobbing upotrebljava se u Švedskoj, Njemačkoj, Italiji i nekim drugim državama. O viktimizaciji na radnom mjestu govori se u švedskom zakonodavstvu. O maltretiranju/ponižavanju na radnom mjestu (engl. workplace bullying) govori se u Velikoj Britaniji (za sada samo Employment Rights Act 1996) i SAD-u. Ostale države EU prepoznaju mobbing kao psihološki teror ili uznemiravanje (engl. psychological terror or harassment).

Što bi svatko od nas trebao učiniti da spriječimo ovakve oblike ponašanja – pojedinac, poslodavac, sindikati, institucije države,…?
Radnici su temeljni pokretači sustava kvalitete, te izravno svojim osobnim znanjem i zalaganjem ostvaruju postavljene ciljeve. Zbog toga je briga o uvjetima rada, naobrazbi i usavršavanju radnika, te propagiranje spoznaje o kvaliteti trajna zadaća poslodavaca. Svaki poslodavac trebao bi imati na umu da zadovoljan radnik izravno pridonosi povećanju dobiti tvrtke. Svakako treba ohrabrivati sve zaposlene da se na radnom mjestu meðusobno odnose profesionalno i s poštovanjem, upoznati sve zaposlene da mobbing shvate ozbiljno, što se sve smatra mobbingom i kome se mogu obratiti za pomoć. Poslodavac bi se trebao prema svim prijavama odnositi ozbiljno, rješavati ih brzo i u povjerenju. Rukovoditelji bi trebali biti educirani kako se trebaju odnositi prema prigovorima u pojedinim situacijama, te ih ohrabrivati da ispitaju situaciju i onda kada nisu dobili formalni prigovor. Poslodavci bi trebali osigurati sudjelovanje "treće strane" koja može pomoći u razrješenju problema ako je to potrebno.žrtvama mobbinga. Savjetujemo da ne vraćaju istom mjerom, da izvijeste o zlostavljanju nadreðenu osobu ili osobu zaduženu za primanje pritužbi, neka čuvaju kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobivaju od osobe koja ih zlostavlja, neka vode dnevnik i bilježe, datum, vrijeme,dogaðaj i svjedoke, a izvan poduzeća neka potraže pomoć liječnika medicine rada ili liječnika obiteljske medicine.


V. Mihajlović,  prosinac-siječanj 2009./2010.