MARKO EMER: ŽIVOTNI MI JE CILJ DA STVORIM POSAO ZA ŠTO VIŠE MLADIH


Nedjelja, 03 Lipanj 2018

*Želio bih da najveći hrvatski izvozni „proizvod“ prestane biti taj mladi čovjek *Ova godina će ostati zasigurno zapamćena kao godina početka potpune digitalizacije poduzeća u Hrvatskoj i tu vidim ogroman potencijal za razvoj IT sektora u Hrvatskoj

„Kod mene je teško razdvojiti taj biografski i profesionalni dio jer čitavog života, još kroz osnovnu i srednju školu, a kasnije i kroz Pravni fakultet, s prijateljima iz kvarta, Črnomerca, razvijam ideje i softvere kojih danas nisu u uporabi samo na jednom kontinentu - Antarktici. Zapravo sam jedva bio punoljetan kad sam ušao, tada u još skoro nepostojeću, IT industriju u Hrvatskoj 90-ih. Sad kad se osvrnem na sve, možda sam bio premlad i previše romantično gledao na poduzetnički poziv, ali nije mi žao što sam, dok su moji vršnjaci izlazili i uživali, prevalio desetke tisuće kilometara i pokucao na isto toliko vrata ne bih li uvjerio kupce da je ono što ja nudim i kako ja vidim poboljšanja u procesima poslovanja zapravo ono što im treba. Poslužit ću se tu jednim citatom, kojim su me svojedobno opisali; „predvodnik digitalizacije MSP-a i pionir kapitaliziranja nezastupljenih tržišnih niša i razvoja specijaliziranih tehnoloških rješenja koja se usredotočuju na inovativno rješavanje svakodnevnih poslovnih procesa“. Da skratim, ja sam Marko s Črnomerca, dečko s vizijom, koji nije odustajao čak ni u trenucima kad su svi oko mene govorili da odustanem. Edge grupa najbolji je pokazatelj da nikada ne treba odustati, čak ni kada pojedinci ili više njih ne vide smisao u evidenciji radnog vremena otiskom prsta ili razmjenom eRačuna.“

Iskusan ste IT poduzetnik, uvijek ste se pokušavali baviti nekim poslom kojeg nije bilo na tržištu. Na informatičkom tržištu ste prisutni već više od 20 godina kroz nekoliko uspješnih projekata. Recite nam nešto o tom iskustvu i projektima.

Dobro ste rekli, uskoro ću proslaviti prvih četvrt stoljeća na tržištu i moram priznati, bilo je sve samo ne dosadno jer, u pravilu, dok javnost upoznajemo s jednim rješenjem, razvoj već danonoćno radi na novim idejama. No, ono po čemu će kompanije iz Edge grupe, po mom skromnom mišljenju, zauvijek ostati upamćene na europskom pa i svjetskom tržištu je digitalizacija evidencije radnog vremena, primjerice otiskom prsta jer smo je razvili prvi u Hrvatskoj i treći u svijetu, naravno tu je i Multilevel briefing sistem VIBE, softver za kontrolu letenja koji je oduševio na više svjetskih kongresa i zasigurno je najkompletnije specijalizirano rješenje na tržištu, i naravno to što smo eRačun doveli u više od 35.000 tvrtki u trenucima dok je možda troje ljudi, uz mene, uopće znalo što je eRačun i čemu služi. Održali smo stotine edukacija pred tisuća sudionika kako bismo educirali tvrtke da počnu koristiti, hajdemo reći, alat koji bi oni sami po inerciji trebali uvesti u poslovanje kako bi bili konkurentniji i uspješniji od drugih. Ipak, moram zaključiti kako su meni osobno najveći, ali i najdraži „projekt“ ljudi koji su sudjelovali, odnosno sudjeluju u kreiranju svih tih ideja. Životni mi je cilj, zapravo, da stvorim posao za što više mladih, bilo IT-evaca, bilo neke druge struke kako bi najveći hrvatski izvozni „proizvod“ prestao biti taj mladi čovjek. 

Moj je osobni cilj zadržati što više mladih u Hrvatskoj

Tvorac ste prve poslovne digitalne mreže za razmjenu e-dokumenata. Digitalnu transformaciju započeli ste 2013. g. pokretanjem servisa Moj-eRačun.

Kad sam prije pet godina, iz vlastite poduzetničke potrebe, ali i znatiželje prepoznao da mi nedostaje jednostavno rješenje za razmjenu eRačuna, odnosno kad sam prepoznao njegov meritum, njegovu svrhu interoperabilnosti, točnije razmjene iz računala u računalo, uvidio sam da je najkorisnije i najsmislenije rješenje da eRačun bude već prisutan u ERP-u. Konkretno, trebalo je napraviti integraciju postojećih ERP-ova sa sustavom servisa Moj-eRačun, kao informacijskim posrednikom, kako bi se omogućilo korisnicima th računovodstvenih sustava da račune izrađuju onako kako su navikli, ali umjesto da ih ispisuju, kuvertiraju i šalju poštom, jednim klikom pošalju elektroničkim putem. Tako je nastala Moj-eRačun mreža, platforma koja danas obuhvaća više od stotinu ERP rješenja u Hrvatskoj i putem koje više od 35.000 korisnika svakodnevno razmjenjuje eRačune. To je proces koji traje već pet godina i koji, vjerojatno, neće biti u potpunosti završen nikada jer je Moj-eRačun Mreža u Europi prepoznata kao jedno od ključnih rješenja za eRačun, tako da se širenje Mreže nastavlja širenjem na servisa Moj-eRačun na europsko tržište.

Pojasnite nam ukratko što je to e-račun, kako on funkcionira? Zašto je njegovo korištenje pametna poslovna odluka?

eRačun je dokument istovjetan papirnatom računu, ali neusporedivo veće korisnosti za poduzeće. Možemo reći da je njegova uloga višestruka jer predstavlja najrašireniju elektroničku ispravu u svijetu zbog čega je najvažniji element u razvoju elektroničkog poslovanja te digitalnog gospodarstva općenito. Elektronički račun znatno smanjuje administrativne troškove pripreme računa, ispisa i kuvertiranja računa te u potpunosti eliminira trošak poštarine. Za razliku od papirnatog računa, poznato je tko je i kada preuzeo eRačun, tako da ima status preporučene pošiljke. Za razliku od papirnate inačice, eRačuni se automatski obrađuju, čime se eliminira nekorisni ljudski rad; proces prepisivanja računa ili gubljenje dokumenata, a samim time i faktor ljudske pogreške. Kako se pohranjuje i čuva u sigurnom i kontroliranom elektroničkom arhivu, eArhivu, dostupan je na uvid 0-24, a pretraga računa, primjerice, moguća je pomoću ključnih riječi.

Zakonodavac je postavio pravnu regulativu, je li primjena e-računa prihvaćena? Ili smo još uvijek „dinosauri“ koji se nisu prilagodili promjenama? Na kojim se hrvatskim i EU pravnim podlogama temelji e-račun?

eRačun je u Hrvatskoj izvrsno uređen već godinama, konkretno od izmjena Pravilnika o PDV-u 2011. godine. No, ono što smo svi nekako najviše čekali je Zakon o obaveznom eRačunu u javnoj nabavi za što je Europska unija donijela Direktivu 2014/55/EU još u travnju 2014. Zemlje članice koje nas okružuju već su u pravilu donijele taj zakon prije dvije ili tri godine, no kao što znate u Hrvatskoj je bilo politički turbulentno s tri Vlade u godinu dana, tako da se taj proces donošenja Zakona odužio. Ali, kako se kaže, neke stvari vrijedi čekati jer smatram da će Hrvatska imati jedan od najboljih Zakona o obaveznom eRačunu u javnoj nabavi među zemljama članicama. Razloga za to je više, no istaknut ću kao činjenicu vlastito uvjerenje, koje proizlazi iz vrlo dobrog poznavanja tržišta, bit će to kotač koji će pokrenuti cijeli val digitalizacije poduzeća u Hrvatskoj, a pod time posebno mislim na SMP.

Stari i novi način… 

Uvođenje e-računa u domaći gospodarski „krvotok“ traje posljednjih 10. godina i još nije u potpunosti zaživio. Tko se bolje prilagodio, javni ili privatni sektor?

Kao i u mnogim drugim procesima, privatni sektor je tu bio ključan. Usudio bih se čak reći da je privatni sektor, odnosno naši klijenti i  mi koji smo stvarali tržište eRačuna, izravno utjecao na smjer u kojem će novi Zakon o eRačunu u javnoj nabavi ići. Zašto? Zakonodavac je uvidio da je tržište spremno, da su poduzeća spremna modernizirati svoje poslovanje kroz digitalizaciju procesa i da samo čekaju, odnosno čekamo da se u cijelu priču uključi i javni sektor kao podrška.

Mnogi pomisle da e-račun donosi benefite velikim i srednjim tvrtkama. A što je s malim tvrtkama koje primjera šalju 50 računa mjesečno? Nisu svi mentalno spremni, ali ni možda dovoljno educirani.

Ne postoji toliko mala tvrtka da joj eRačun ne može biti koristan. Štoviše, među našim klijentima nisu samo tvrtke nego su i druge organizacije, poput udruga, odvjetničkih društava i slično. Ponovit ću, eRačun eliminira sve nekorisne poslovne procese zbog kojih trpi sve ono korisno što poduzeće može dobiti. Uzmite za primjer jednog računovođu. Je li on studirao pet godina zato da bi prepisivao osam sati dnevno podatke s računa u knjigovodstveni program ili to svoje znanje može iskoristiti kako bi vam pokazao da bolje upravljate novcem? To što smo mi navikli na određene poslovne procese ne znači da su oni dobri. Prije 20 godina plaće su se virmanima isplaćivale preko FINA-e, danas sve virmane jednim klikom uvlačimo u internetsko bankarstvo i isto tako jednim klikom isplaćujemo imali jednog ili pedeset zaposlenih. Ista stvar je i s brojem računa. Zašto bi na jedan dokument potrošili pet minuta kada u tom vremenu možete obraditi 50 računa koji neće idućih 11 godina skupljati prašinu u registratoru iza vaših leđa, nego će biti nikad sigurniji i zaštićeniji u eArhivu.

Lideri u implementaciji e-računa su skandinavske zemlje, kakva je situacija u EU i kod nas? Namjera je EU da do 2020. g. e-račun postane primaran oblik razmjene računa? Jesu li europske direktive odredile rokove implementaciju i ostalih elektroničkih dokumenata?

Danska je fenomenalna po tom pitanju, ali Estonija je apsolutno najbolji primjer digitalizacije u kratkom periodu i to je ono čemu i Hrvatska treba težiti. Primjerice, već nekoliko godina estonska vlada uopće ne koristi tiskane materijale na sjednicama, Tallin je gotovo u potpunosti pokriven besplatnim bežičnim internetom, službeni dokumenti se potpisuju elektronskim umjesto vlastoručnim potpisom, a korespodencija s liječnikom, čak i za traženje recepata, obavlja se sms-om. Najugledniji svjetski ekonomski magazini ističu kako je baš zbog ovakvih primjera digitalizacije, a to su sve mali koraci koje svaka država može napraviti,  gotovo iskorijenili stare, trome i nekorisne procese zbog čega estonski BDP raste dodatnih dva posto godišnje. Procjene su da bi stopa mogla biti i veća nakon što su uveli sustav e-građana koji putem interneta mogu pokrenuti posao u toj državi bez da su ikada tamo kročili. Njima nisu trebale europske direktive, a nadam se da ih nećemo čekati ni mi jer je dovoljno samo pogledati koje projekte iz digitalizacije sufinancira ili potpuno financira Europska unija u sklopu CEF-a (Instrument za povezivanje Europe). No, vezano za javnu nabavu, sasvim je sigurno da će se digitalizirati cijeli proces od ePrijave, do ePlaćanja i drugih postupaka u javnoj nabavi. Realni sektor će s druge strane imati svoje procese digitalizacije prvenstveno ostalih knjigovodstvenih isprava, uvođenje sustava za upravljanje digitalnim dokumentima i zamjenu registratora i stvarnih prostora s elektroničkim, odnosno eArhivima.

Iz nule ste stvorili tržište elektroničkih dokumenata u Hrvatskoj. Danas niste klasični start up već tvrtka koja ima veliki potencijal na širenje u RU. Jeste li spremni za ovaj iskorak?

Mi se već neko vrijeme ozbiljno pripremamo za taj korak. Javno je poznato da zemlje u okruženju, poput Rumunjske, Bugarske i Srbije već dvije godine intenzivno koriste naš know-how kako bi i tamo kreirali tržište eRačuna po hrvatskom modelu. Očito je onda da smo nešto dobro napravili i da su naši rezultati prepoznati, stoga ne sumnjam da smo spremni na tako velik korak.

Još je jedna činjenica važna. Pokazali ste mladim IT-ovcima u Hrvatskoj da se s dobrom idejom može i ovdje uspjeti. Kolika je ovdje važna potpora države i u kom obliku?

Moj je osobni cilj zadržati što više mladih u Hrvatskoj, ne samo kroz zapošljavanje u Edge grupi, nego i kroz, da se kolokvijalno izrazim, krčenje puta, stvaranje tržište, moralnu, financijsku i bilo kakvu drugu potporu. Kao netko tko je više-manje bio sam na tom putu i to u nekim težim vremenima dok informacije još uvijek nisu bile globalno dostupne, smatram da je bilo kakav oblik pomoći potreban. Neke od najrazvijenijih zemalja svijeta iznimno ulažu u start-upove, dok kod nas državne institucije takve priče ni ne primjećuju. Nedavno sam i sam s nekolicinom domaćih start-upova sudjelovao na najvećoj tech-konferenciji na svijetu, Web Summitu u Lisabonu, malo je reći da je to, što se tiče državnih institucija kojima smo se obratili, prošlo apsolutno nezamijećeno. No, nema veze, ostvarili smo veliki uspjeh i zainteresirali neke od najvećih tech kompanija na svijetu.

Je li Hrvatska zaista od 2018. na početku potpune digitalizacije poduzeća? Hoće li IT sektor zaista postati glavna gospodarska grana u Hrvatskoj? Digitalna Hrvatska – realnost ili… ?

Apsolutno da! Ova godina će ostati zasigurno zapamćena kao godina početka potpune digitalizacije poduzeća u Hrvatskoj i tu vidim ogroman potencijal za razvoj IT sektora u Hrvatskoj. Značajnu potporu cijelom procesu vjerujem da će dati i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Hrvatska gospodarska komora koja je i sama prepoznala IT sektor kao zlatnu žilu hrvatskog gospodarstva. Optimist sam, vjerujem da budućnost Hrvatske ovog trena ne pakira kovčege za Irsku, nego sjedi u svojoj sobi za računalom i piše kodove za softver koji sutra može postati važan izvozni proizvod. I sam sam tako počeo prije četvrt stoljeća, na Črnomercu gdje sam i danas, ali ono što sam stvorio u ovom trenutku se koristi u Zagrebu, Singapuru, Parizu, Šri-Lanci, Coloradu… Samo još Antarktiku moram osvojiti.

Tvrtka Elektronički računi d.o.o., u kojoj ste suvlasnik i direktor, lider je u uvođenju naprednih inovacija u Hrvatskoj na području papirnatog načina poslovanja.

Elektronički računi, odnosno servis Moj-eRačun, najveći je domaći informacijski posrednik za razmjenu eRačuna i drugih poslovnih eDokumenata, poput eOdobrenja i eOpomena. Bez imalo lažne skromnosti mogu reći da smo mi stvorili tržište eRačuna u Hrvatskoj i to kroz tri ključne stvari: pojednostavili smo proces izrade eRačuna tako što smo ga omogućili čak i mikrotvrtkama koje račune izrađuju u wordu ili excelu, doveli smo eRačun u više od stotinu računovodstvenih programa čiji korisnici sada eRačune razmjenjuju jednim klikom iz računala u računalo i, u konačnici, educirali smo tisuće menadžera, računovođa, IT-evaca o tome što je eRačun, koji mu je benefit, kako ga obraditi, pohraniti, proknjižiti. Moj tim i ja u nekim trenucima više nismo znali u kojem se gradu nalazimo, ali smo znali da se gospodarska slika Hrvatske može i mora promijeniti ako naučimo dovoljan broj poduzeća kako da promijene svoje zastarjele poslovne procese.

E-račun će sigurno pobijediti prosječnost. Imate li podatke o broju aktivnih korisnika e-računa u Hrvatskoj? Koje su procjene ušteda na godišnjoj razini u EU?

Prema istraživanju neovisnog tijela, Instituta za ePoslovanje, brojka aktivnih korisnika eRačuna je nešto oko 35.000. No, iz našeg poslovanja znam da je i veća jer vi imate stotine poduzeća koja trenutno rado zaprimaju eRačune, ali se još nisu odvažili na korak slanja. Mi smo takav mentalitet da u pravilu uvijek čekamo Državu da nam kaže što „moramo“, pa smo se tako ljutili kad su uveli eMirovinsko ili ePoreznu jer nam je bilo nepoznato, radije smo gubili vrijeme u prometu kako bismo predali jedan obrazac i tamo na licu mjesta shvatili da nam jedan još nedostaje. Danas se situacija pomalo mijenja, pa smo sretni što gomilu birokracije možemo obaviti iz vlastitog ureda ili, još bolje, klimatiziranog apartmana na moru. No, vratit ću se na vaše pitanje, ključna stvar kod eRačuna je da su uštede vidljive odmah. Ne za pet ili deset godina, nego na konkretnom dokumentu, odmah. Prema procjenama Europske komisije ušteda od uvođenja eRačuna kreće se od 7 do 20 eura po računu, što je nekakvih 423 milijarde eura godišnje na razini Europske unije, dok bi u Hrvatskoj, ako bi se uz eRačun digitalizirao cijeli proces javne nabave, u proračunu nastalo oko dvije milijarde kuna viška.

Usporedili ste upotrebu e-dokumenata s pokretnim trakama 1913. u industriji. Tada je automatizacija otvorila milijune radnih mjesta. Što će se dogoditi nakon potpune digitalizacije dokumenata? 

Pa baš na tom primjeru možete vidjeti da je digitalizacija neminovan proces koji treba bez straha prihvatiti. Pitate što će se dogoditi? Jedno je sigurno, poslovni procesi će se zauvijek promijeniti na bolje. Ako društvo ne evoluira, odumire. Ista je stvar i s poduzećima koja nisu spremna, da se slikovito izrazim, spremiti pisaće mašine u ormar i upaliti računala. Svi mi izrađujemo digitalne dokumente, no onda ih degradiramo iz jednog modernog oblika u papirnati oblik kakav se koristio i prije nove ere. Ono što će eRačun sad pokrenuti je nezaustavljiv proces digitalizacije i ostalih administrativnih i knjigovodstvenih poslova. Moja kolegica se zna našaliti pa kaže: Sad kad smo proteklih 20 godina usavršavali izradu digitalnih dokumenata i slanje privitaka mailom, možda je vrijeme da naučimo črčkati po njima, a da ih ne ispisujemo. Šalu na stranu, no zasigurno će, kao što sam već naveo eRačun potaknuti uvođenje i drugih poslovnih eDokumenata zbog čega će u širu primjenu ući informacijski sustavi za upravljanje poslovnim eDokumentima (DMS) i eArhivi. Jednostavno, pojedini procesi zahtijevaju različita odobrenja, potpise, likvidaturu, gdje će upravo DMS odigrati ključnu ulogu u obavljanju tih radnji na digitalnim dokumentima ili eDokumentima koji će se, nakon toga, neminovno pohranjivati u elektronički arhiv. Vjerujem da ćemo za godinu dana razgovarati i o drugim digitalnim uslugama, poput qPay-a ili P2P (procure-topay) jer živimo u svijetu gdje polako odumire tradicionalni način biznisa i cijeli svijet postaje naš ured, dok god imamo pametni telefon u džepu i pristup internetu.

Vladimir Mihajlović

Izvor: Časopis Poduzetnik, svibanj 2018.

Svibanj 2018.