Intervju - Boris Mikšić


Ponedjeljak, 23 Veljača 2015

 

*Prva hrvatska tvornica bioplastike postala je vodeći proizvođač biorazgradivih folija u Europi *Došlo je do velike preobrazbe u mojoj tvrtci s novim i mlađim ljudima koji dolaze s novim idejama

EcoCortec® d.o.o. Beli Manastir najsuvremeniji proizvođač ekoloških folija za zaštitu od korozije u Europi, nedavno je proširio svoje kapacitete. Zahvaljujući uspješnom poslovanju i povećanoj potražnji kupaca u prvoj hrvatskoj tvornici bioplastike puštena je u pogon nova linija za ekstruziju s većim kapacitetom čime je proizvodni kapacitet tvornice povećan za 50%. Ovaj uspjeh pokazuje da su inovacije, kvaliteta i kvalificiran tim najbolja formula za uspjeh koji niti ekonomska kriza ne može ugroziti. Tim smo povodom razgovarali s Borisom Mikšićem, osnivačem i vlasnikom EcoCorteca d.o.o.

Od 08. do 10.10.2014. G. Cortec Corporation je organizirao sastanak Vaših distributera iz Europe. Što je bio cilj susreta?

Raniji susreti su se održali u Zagrebu i Belom Manastiru pa smo onda imali Dubrovnik - Beli Manastir, a sada smo odabrali da to bude Budimpešta - Beli Manastir. Zastupljeno je 57 zemalja, osim iz svih europskih zemalja došli su nam i gosti iz Dubaija, Jordana, Saudijske Arabije, Kanade i SAD-a.

Sve su to distributeri naših proizvoda, mi ih zovemo autorizirani distributeri jer svi imaju licencu da prodaju naše proizvode, na takve skupove ne zovemo ljude koji nam nisu 100% lojalni.

Cijeli dan smo imali edukacije kao i strateške pregovore o strategiji koju primjenjujemo u Europi i koja se razlikuje od one u drugim dijelovima svijeta. Radi se o novim proizvodima, o novim tehnologijama, a isto tako se razvija i nova strategija za Europu. U toj grupi su prisutne neke od najvećih tvrtki u Europi u branši pakiranja. Izdvojio bih švedsku tvrtku NEFAB, njihova je prodaja u vrijednosti od oko 500 do 600 milijuna eura i oni su specijalizirani za svu ambalažu za Ikea-u, za IBM i za sve velike sustave, oni su globalna kompanija pa ih prate po čitavom svijetu.

U Belom Manastiru ste otvorili jednu od najmodernijih tvornica biorazgradive plastike u Europi. Tada ste mi rekli da se vi bavite strateškim razvojem grupe, odnosno cijele kompanije. Što ste to razvili od našeg zadnjeg razgovora, 2011. g.?

Puno toga se promijenilo. Ja sam u tom poslu 40 godina i ovako razmišljam, svaka dobra kompanija se mora preinačiti, odnosno preobraziti svakih pet godina. Moja kompanija, koja danas zapošljava preko 500 ljudi, je došla u situaciju da starije generacije pomalo odlaze u mirovinu tako da sam dosta bio okupiran s novim kadrovima, s ljudima koji imaju dobru tehničku edukaciju, dobru komunikaciju i u ovih nekoliko godina je došlo do velike preobrazbe u mojoj tvrtci s novim i mlađim ljudima koji dolaze s novim idejama. U međuvremenu sam napravio akviziciju u Kanadi tako da imamo novu tvornicu u Montrealu koja se bavi biotehnologijom i sanacijom otrovnih otpadnih voda, što je vrlo interesantno jer je to za nas nova tehnološka platforma i ondje jako dobro poslujemo. Sada gradim potpuno novi biotehnološki centar na Floridi. To je tvornica pod brojem 8 za mene, isto tako tamo imamo istraživački centar. Tvornica u Belom Manastiru zauzima strateško mjesto za cijelu Europu, ona pokriva projekt ambalaže, industrijske ambalaže i najveći kupac u Europi nam je Renault, Dacija koja je u sustavu Renaulta, također snabdijevamo i Volvo, Mercedes, VW grupu. Dakle, odavde snabdijevamo automobilsku industriju i čeličane.

Imali ste dvije faze u razvoju tvornice u Hrvatskoj, što obuhvaća treća faza?

Prva faza je bila linija koja je imala kapacitet od cca 2500 tona ambalaže godišnje. Druga faza je bila da su se svi procesi koji su se ranije odvijali izvan nje počeli ovdje odvijati, tako da je sada ovdje proizvodnja regranulata, još jedna linija za manje dimenzije, pa proizvodnja vrećica malih dimenzija za satove u Švicarskoj. Treća faza će biti nadogradnja proizvodnog prostora za 1.600 m2 s tri ogromne linije extruzije koje će biti instalirane u slijedećih godinu do dvije. To je investicija vrijedna 3,5 milijuna eura. Trostruko ćemo povećati kapacitet proizvodnje.

Čini mi se da već sada izvozite preko 95% u Europu i u Kinu?

Tako je, i cilj nam je još povećati izvoz. Radi se o povećanju udjela na tržištu, ovog trena naš udio na tržištu za ovakvu vrstu industrijske ambalaže je oko 10% u Europi, a u Americi je preko 50%. Cilj nam je povećati udio za tih dodatnih 40%. Vizija je da ova tvornica izgleda kao moja tvornica u Americi koja ima 16 linija extruzija. Ova ovdje sada ima tri linije te ćemo je proširiti za još dvije velike linije, tako da će imati pet.

Otvorili ste istraživački centar na Floridi. To je zapravo jedan kampus, što se tamo radi?

Tamo se proizvode preparati proizvedeni na bazi različitih kultura bakterija koje se upotrebljavaju za različitu sanaciju kada se razlije nafta i sl. Sjetite se kada se u Meksičkom zaljevu razlilo na tisuće galona nafte. To je jedan prirodni preparat koji je apsolutno prihvatljiv što se tiče okoliša, a rješava se problem zagađenja neupotrebljavanjem kemikalija, odnosno biorazgradivim preparatima koji su daleko efikasniji od kemikalija.

Ukupno imam osam tvornica, od toga je jedna u Hrvatskoj, jedna u Kanadi, a ostale su sve u Americi.

Uključili ste se u projekt "Marine Clean"...?

EU je bilo interesantno da se razvije tehnologija prirodnih polimera koji se mogu razgraditi u morima, jezerima ili rijekama, a ne u kompostanama kao što je to bilo do sada. Takva tehnologija nije postojala u Europi do prije tri godine i mi smo u projekt "Marine Clean" ušli kao proizvodni partner Naš je zadatak bio da proizvedemo određene količine tih vrećica i folija. Ispitivanje je izvršeno u Jadranskom moru, u Piranu, gdje se nalazi Institut za biologiju mora gdje su napravili kompletna istraživanja koja su se pokazala fantastičnima. Rezultati su bili izvan očekivanih, a biorazgradnja znači da mikroorganizmi u moru upotrebljavaju tu foliju za svoju prehranu. To je folija koja se koristi na cruzerima i mornaričkim flotama.

Hrvatska je formalno postala članica EU, osjetite li to u svom poslovanju ili je to bila samo forma?

Puno se pojednostavilo poslovanje, izvoz u EU je potpuno transparentan, papirologija gotovo i ne postoji. Pridonijelo je i imidžu tvrtke zato što sada možemo reći da smo u EU te nas sasvim drugačije doživljavaju naši kupci i naši partneri.

Jeste li vi bili protiv ulaska Hrvatske u EU ili…?

Ja sam samo rekao da trebamo biti oprezni i da ne jurimo u EU nego da idemo tamo kada budemo spremni. Meni je apsolutno i tada odgovarao ulazak u EU, ali nisam htio da im podilazimo i radimo ono što njima odgovara. To bi trebali biti naši nacionalni interesi.

Kriza je ostala, čak ne slabi. Koji su to nužni radikalni gospodarski potezi potrebni konačno počnemo „disati“ punim plućima?

Mislim da država tu ne može puno pridonijeti jer novaca nema. Kada gledate broj nezaposlenih mladih ljudi, to je ogromni problem za našu državu jer ih se uzaludno školuje, svi koji imaju priliku odlaze. Zalagao sam se za tri stvari i mislim da je to još uvijek moguće, to su orijentacija na izvoz je svi znamo da je naše tržište malo; nove tehnologije treba primijeniti u procesima da budemo konkurentni, naročito u malim serijama; ekologija kao nova platforma za čitavu državu i to bi trebao biti jedan od prioriteta za poduzetnike.

To znači da to moraju napraviti poduzetnici, a ne država?

Država samo treba dati nekakve olakšice, omogućiti seminare gdje će se ljudi moći informirati, isto tako ni u Americi država ne može pomoći s nekakvim donacijama, treba ih stimulirati na pametan način jer ono što je badava nitko ozbiljno ne shvaća. Japan je to odlično organizirao još davno kada su tek razmišljali o početcima izvozne strategije gdje država nije ništa sufinancirala nego je postavila inkubatore gdje će se tehnološki osposobiti da bi bili konkurentni.

U Americi je tradicija poduzetništva duga preko 200 godina, a kod nas oko 20 godina. Jesu li naši ljudi sposobni preuzeti rizik u poslovanju i znaju vući prave poslovne poteze?

Poduzetništvo se ne ući u školi i na fakultetu, poduzetništvo je nešto što je urođeno. Poduzetnik se u društvu mora asimilirati na način da se potakne kreativnost ljudi. Neću reći da naši ljudi nisu kreativni, ali treba stvoriti takvu klimu da se to prepoznaje i da se to podrži. Poduzetništvo je budućnost, ne samo za našu zemlju, nego za sve jer bez poduzetništva nema jake ekonomije.

Kada sam prošli puta s vama radio intervju imao sam osjećaj da ste umorni, da ste zasićeni poslom i da vam je dosta svega, ali danas nemam takav osjećaj. Osjećate li se zasićeno ili još imate inovatorskog duha i idete naprijed?

Dobro ste to primijetili. Mislim da sam osjećao preopterećenje i politikom i poslom i nekim stvarima u privatnom životu. Sve je to iza mene, navršio sam 66 godina i uopće ne razmišljam o mirovini. Baš suprotno, mislim da je nebo granica, treba dalje raditi i graditi, a inovatorskog duha nikada nisam imao više nego sada.

Pročitao sam Vaše knjige, pitam se kanite li opet biti pisac, a ne inženjer i kanite li napisati nastavak svojih poslovnih iskustava?

Više se ne namjeravam baviti pisanjem biografije, ali sam završio tri stručne knjige na oko 3.000 stranica i monografiju koje sam tiskao u Osijeku. Dao sam si vremena da posložim sve naučne radove koje sam godinama objavljivao i to je sve izašlo u te tri knjige.

Je li Boris Mikšić političar ili se potpuno okrenuo poduzetništvu?

Politika me više ne zanima i potpuno sam se vratio poduzetništvu. Kao nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima sam dobio pola milijuna glasova što nije mala stvar. Ja sam došao kao iznenađenje na političkoj sceni, u pravo vrijeme na pravo mjesto, odškrinuo sam vrata nezavisnim listama i to je dobro da stranke sve više gube na imidžu, a ljudi s idejama moraju ići u politiku kako bi se stvari što prije promijenile. Mislim kako sam ja prvi koji je ušao na tu političku scenu nenajavljen i ipak ostavio nekakav dojam na birače.

Pita li vas netko vani jeste li u Demokratskoj stranci ili nekoj drugoj stranci?

I da me pita ne bih odgovorio. Ljudi pokušavaju biti neutralni, nikada ne govore za koju će stranku glasati jer to je njihova privatna stvar. Čak kada se netko i izjasni to se ne odražava dobro na poduzetništvo.

 

U našoj politici ne postoji poduzetnička klima

Sama poduzetnička klima je nešto što, na žalost, ne postoji u našoj politici, mislim da su naši ljudi previše opterećeni političkim pitanjima, a to im sužava horizonte. Neka se ljudi usredotoče na profitabilne poslove, a to znači izvoz, nove tehnologije i ekologija, isto tako proizvodnja u malim serijama nije preskupa. Primjer je ova tvornica koja nije izgrađena bezveze, točno sam znao da treba biti strpljiv, čekati tri do četiri godine da dođe pravi trenutak i sada je profitabilna, a mogu slobodno reći da to nije bila prve tri godine.

I ja sam krenuo iz garaže, nisam imao kapitala, to vam je možda nezamislivo kada usporedite s ovim danas. Baš sam nedavno vidio reklamu Cadillaca gdje koriste slogan kako su ponosni što su krenuli iz garaže. Puno je tvrtki koje su krenule iz garaže i to je normalno jer se počinje na malo, a ne na veliko. Koji put se desi da ljudi previše ulože na početku i onda vide da im se to ne isplati.

miksic 2

Imaju li mladi budućnost

Pokrenuli smo projekt za učenike srednjih škola, dovodimo im poznate i manje poznate poduzetnike. Jeste li spremni posjetiti škole i ispričati učenicima svoju priču?

„To bi bilo zaista odlično i dobra je ideja. Naravno, to su vrijedne stvari što radite s mladim ljudima i drage volje ću pomoći. Volim raditi s mladim ljudima i bit će mi drago da budem gost neke škole. Djecu treba motivirati na način da razmišljaju da je svijet velik i da su mogućnosti ogromne i nikada nije bilo bolje što se tiče poduzetništva. Sve te prednosti treba znati iskoristiti, treba znati iskoristiti Internet kao i sve nove tehnologije koje iz dana u dan niču. Mladi ljudi se trebaju postaviti tako da znaju ponuditi ono što znaju i umiju, a ne se zatvarati u sebe i unaprijed reći kako nešto ne mogu. Svaki san se može ostvariti ako ljudi imaju viziju. Meni je ovdje odlično, a nitko nije ni znao za mene kada sam došao. Ova tvornica radi bolje nego bilo koja moja tvornica u Americi što se tiče produktivnosti, kvalitete i svega drugoga. Trava nam se uvijek čini zelenija kod susjeda i to je tako.

Ispričat ću mladima zašto sam ja došao iz Amerike u Hrvatsku.“

Zašto? „Zato što je ovdje bolje raditi. Nešto kapitala moraš imati, ali mislim da je pogrešno što ljudi čim pokrenu posao odmah kupe Mercedes. Treba prvo biti na koljenima, pa stati na noge, a tek onda trčati. Održao bih tribinu pod nazivom "Kako plesati sa slonovima na svjetskom tržištu". Čovjek ne treba biti impresioniran s veličinom, imenima i brendovima, već treba gledati kako razviti vlastiti biznis u tim okolnostima.“

U mentalnom sklopu treba nešto promijeniti

U Hrvatskoj uopće nije teško biti u biznisu. Ovo što sam ja napravio je najbolji dokaz. Papirologija nije ništa kompliciranija nego u Njemačkoj ili nekoj drugoj državi, sve vam ide na ruku. I kvaliteta električne energije je odlična, možda je nekome preskupa, ali je 30% jeftinija nego u Njemačkoj. Možda je tu bitan i sam način odgoja, ljudi se već u mladosti preorijentiraju u negativizam, sve im postaje teško i komplicirano, ne otvaraju se dovoljno da bi sve gledali kroz pozitivne pomake. Mislim da je to u našem mentalitetu da tako razmišljamo. U mentalnom sklopu naročito mlađih generacija se nešto treba promijeniti jer se od negativizma ne može živjeti. Problemi i krize u životu su samo još jedan razlog više da se radi bolje i da čovjek bude uspješniji. Svi mi prolazimo kroz faze u životu kada nam baš nije lako, tako je i u biznisu. Prije pet-šest godina je ova firma bila praktički zatvorena šest mjeseci, nije bilo posla, ali smo se održali i sada radimo fantastično. Bez obzira na dobra i loša razdoblja kroz koja se prolazi, uvijek se mora održati pozitivna energija, gledati da se nešto stvara u životu, a to je naročito bitno za mlade ljude.

Vladimir Mihajlović, Studeni 2014

 

Kontakt:

ECOCORTEC d.o.o. za proizvodnju i trgovinu

Bele Bartoka 29

31300 Beli Manastir

Tel.:+385 (0)31 705 011

Fax: +385 (0)31 705 012

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

www.ecocortec.hr