Uloga i plaćanje rada zaposlenika - II dio


Četvrtak, 10 Ožujak 2011

 *Svaki kapital nastao ili od ušteðenog ili od prisvojenoga dohotka, dakle od naknade za obavljeni rad *Više se ne govori o egzistencijalnom već o dostignutom socijalnom minimumu koji treba osigurati plaća*

mala_skola_2_prosinac_10.jpgNesporno je da je, uz dana prirodna geološka i biološka dobra (rude i zemljište te raslinje i životinje) rad jedini stvaralac vrijednosti. Neki ekonomski teoretičari (pre)naglašavaju i ulogu kapitala. Meðutim, treba uvažiti činjenicu da je svaki kapital nastao ili od ušteðenog ili od prisvojenoga dohotka, dakle od naknade za obavljeni rad. Drugim riječima rad je stvaralac kapitala pa nema potrebe, u svojstvu ...

prenesenoga rada, još jednom ga isticati kao stvaratelja vrijednosti.

Ljudski kapital-najvažniji resurs
Ljudski kapital, osobito njegova kvaliteta, svakako je najvažniji resurs za bogaćenje pojedinaca i zajednica. Kvalitetan ljudski kapital je oskudan resurs i za njegovo postignuće potrebna su golema i uglavnom dugoročna ulaganja. Vrijednost ljudskog kapitala s gledišta poslovnih aktivnosti treba procjenjivati prema nekoliko glavnih sastavnica ulaganja: za bivstvovanje, za potomstvo, stare i nemoćne, za zdravlje, za obrazovanje, za kulturu, odmor i razonodu. To su ujedno i glavni elementi za utvrðivanje cijene rada koju nazivamo plaća.

                                        Tržišna cijena rada izražava se plaćom
 
Kada govorimo o plaćanju rada treba razlikovati prirodnu cijenu rada od njegove tržišne cijene. Prirodna cijena ne mjeri se visinom plaće, već cijenom potrebnih roba i usluga koje se mogu pribaviti za primljenu plaću. Slijedom toga prirodna se cijena povećava ili smanjuje ovisno o kretanju potreba za življenje i cijena dobara za održavanje i unapreðivanje radnoga kapitala. Meðutim, tržišna cijena rada ovisi o njegovoj ponudi i potražnji. Ta se cijena izražava plaćom. Budući da je u svijetu još uvijek brži porast broj stanovnika nego broja radnih mjesta, ponuda rada je veća od potražnje, naročito ponuda rada manje kvalitete (stručnosti). Na otvorenome svjetskom tržištu tržišna cijena takvoga rada utječe na stagnaciju najnižih plaća, unatoč stalnom općem napretku.

                                                                                   Što je plaća?
S gledišta poslovnog procesa u prvome redu treba razlikovati plaću od troškova osoblja. Plaća je dio novostvorene vrijednosti koja se daje (pripada) zaposleniku kao naknada za obavljeni rad ili kao naknada plaće kad u odreðenim slučajevima zaposlenik ne radi.

Povećati socijalni minimum
U početcima robne proizvodnje plaća je jedva osiguravala minimum za preživljavanje i reprodukciju potomstva mala_skola_1_prosinac_10.jpg(stanovanje, prehrana i uzdržavanje djece), tzv. egzistencijalni minimum. Tehnološko, tehničko, organizacijsko i upravljačko usavršavanje poslovnih procesa iziskuje veću stručnost radnika i njihov drukčiji zdravstveni i psihološki profil. Zato se u plaću ugraðuju sredstva koja osiguravaju kvalitetnije stanovanje i prehranu, tekuće školovanje potomstva (sve do najvišeg stupnja), sredstva za održavanje zdravlja koje omogućuje kontinuiranu i punu zaposlenost, sredstva za odmor i rekuperaciju radne snage, sredstva za podmirenje kulturnih potreba i razonode te dio koji treba štedjeti za dostojno življenje u starosti. U novije vrijeme uz plaću se sve više daju i razni oblici dodatnih naknada i nagrada (za godišnji odmor, božićnica, dar djeci). Više se ne govori o egzistencijalnom već o dostignutom socijalnom minimumu koji treba osigurati plaća. U društvima koja su na nižem stupnju razvoja socijalni minimum je niži. Općim napretkom on se stalno povećava. Cilj je da se što je moguće više približi prirodnoj cijeni rada (ali da se s njom ne izjednači!). Statističari govore o troškovima života prosječne četveročlane obitelji, koji se mjere cijenom roba i usluga potrebnih za održanje dostignutog životnog standarda, što je u stvari prirodna cijena rada u danim gospodarskim i društvenim uvjetima. Sindikalisti troškove života utvrðuju za tzv. 'sindikalnu košaricu' nužnih roba i usluga koju popunjavaju dugom i mukotrpnom sindikalnom borbom s poslodavcima i državom.

                                                                     Zbrka različitih termina
Poslodavci i svi drugi porezni obveznici dužni su izdvajati sredstva za izgradnju infrastrukture obrazovnog i zdravstvenog sustava jer ovi izravno utječu na održavanje i unapreðenje ljudskoga kapitala koji sudjeluje u njihovim poslovnim procesima. Riječ je o visokim ulaganjima od kojih se povrat očekuje kroz dugo razdoblje. Zato ova ulaganja imaju obilježje investicijskih ulaganja. Takoðer, poslodavci su dužni izdvajati i dodatna sredstva za funkcioniranje mirovinskog i invalidskog sustava i na taj način dodatno participirati u skrbi za njihove nekadašnje zaposlenike.
S obzirom na različite vrste i načine plaćanja rada u praksi se javljaju različiti termini, kao: plaća, trošak osoblja, bruto plaća, dohodak, drugi dohodak, neto plaća, naknade plaća, primanja radnika, poduzetnička plaća, minimalna plaća, najniža plaća, najamnina i dr. Zbrka u kojoj se mogu snalaziti samo rijetki znalci.

Izdvajanje sredstva za obrazovni i zdravstveni sustav
Osim kroz plaću poslodavci, i k tome još i svi drugi porezni obveznici, dužni su izdvajati sredstva za izgradnju infrastrukture obrazovnog i zdravstvenog sustava jer ovi izravno utječu na održavanje i unapreðenje ljudskoga kapitala koji sudjeluje u njihovim poslovnim procesima. Riječ je o visokim ulaganjima od kojih se povrat očekuje kroz dugo razdoblje. Zato ova ulaganja imaju obilježje investicijskih ulaganja. Prilikom takvih izdvajanja potrebno je procjenjivati koji prinos će dati veća kvaliteta ljudskog kapitala u odnosu na ulaganja za povećanje te kvalitete. Znanstveno je dokazano da je profit u izravnoj korelaciji s kvalitetom ljudskoga kapitala. Otvaranjem meðunarodnog tržišta rada sve manje su opravdani prigovori na visoka ulaganja u kvalitetu onog dijela ljudskoga kapitala koji napušta zemlju u potrazi za boljim zaposlenjem. Sada se visoka kvaliteta ('gotov stručnjak') može uz primamljive uvjete privući i iz inozemstva, od onih koji su ulagali u njihovu kvalitetu. Takoðer, poslodavci su dužni izdvajati i dodatna sredstva za funkcioniranje mirovinskog i invalidskog sustava i na taj način dodatno participirati u skrbi za njihove nekadašnje zaposlenike.

                         Profit je u izravnoj korelaciji s kvalitetom ljudskoga kapitala
 
S obzirom na različite vrste i načine plaćanja rada u praksi se javljaju različiti termini, kao: plaća, trošak osoblja, bruto plaća, dohodak, drugi dohodak, neto plaća, naknade plaća, primanja radnika, poduzetnička plaća, minimalna plaća, najniža plaća, najamnina i dr. Zbrka u kojoj se mogu snalaziti samo rijetki znalci. Radno i socijalno zakonodavstvo u pravilu ne daje njihove potpune definicije. Računovodstveni propisi imaju svoj pojmovnik. Sindikalni i novinarski rječnik često je nedorečen i implicitno se rabi od slučaja do slučaja, ponekad i pejorativno – 'crkavica'.

J. Martinović,  prosinac 2010. - siječanj 2011.