MATIJA ŽULJ – AGRIVI D.O.O., KUTINA


Utorak, 12 Siječanj 2016

Mijenjamo način na koji se proizvodi hrana

*Naš je cilj stvoriti najveći poljoprivredni eko sustav u Europi i biti jedan od ključnih globalnih lidera u tom segmentu *Rješenje problema u krizi je biti više aktivan i raditi, ne čekati da netko drugi nešto napravi za nas nego se sami moramo pobrinuti za sebe

Kada sam u studenom prošle godine pročitao članak o uspjehu tvrtke Agrivi na dva globalna startup natjecanja, u Kopengahenu i Seulu, osjećao sam zadovoljstvo jer nije mala stvar postići globalnu prepoznatljivost koja omogućava lakši pronalazak partnera na vanjskim tržištima širom svijeta.
Na natjecanju najboljih startupova iz 46 zemalja svijeta sudjelovala je i tvrtka Agrivi kao hrvatski predstavnik izabran od strane Ministarstva poduzetništva i obrta RH. U iznimno jakoj konkurenciji Agrivi je izabran za najbolji startup, osim što je odnio pobjedu osvojio je i nagradu od 50.000 USD.
„Svaka država je mogla poslati jedan projekt i teško je bilo očekivati da ćemo baš mi biti prvi. Ta dva natjecanja u Kopenhagenu i Seulu su bila toliko jaka po konkurenciji da je bilo nemoguće očekivati da ćemo uopće ući u top 5. Top 5 je prezentiralo projekte pred dvije tisuće ljudi i sucima koji su bili direktori poznatih svjetskih kompanija poput Google Korea i Foxconn-a koji je najjača elektronička tvornica na svijetu, odnosno svim značajnim svjetskim imenima koji su bili u žiriju. Projekti koji su bili u top 5 su svi revolucionarni i teško je bilo očekivati pobjedu.“
Bio je to razlog više da razgovarm s Matijom Žuljem, osnivačem i direktorom tvrtke Agrivi, o njegovom projektu, izazovima i preprekama na koje je nailazio u fazi stvaranja stratupa, kako je osigurao investicije za razvoj projekta i koji su mu planovi za razvoj projekta.
Odisao je jasnom vizijom, odlučnošću, osjetio sam da ovaj mladi čovjek zna u kojem smjeru će dalje razvijati Agrivi sustav za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom koji će poljoprivrednicima osigurati produktivnost i profitabilnost proizvodnje. I što je još važnije, Matija je jednostavan i komunikativan čovjek, slava mu nije „udarila“ u glavu što bi trebala biti normalna pojava, iako iz iskustva znam da nije tako.

Hobi  je zaslužan za pokretanje posla
Matija Žulj rođen je 1983. g. u Kutini. Nakon što je otišao na fakultet u Zagreb, gdje je diplomirao računarstvo, neko vrijeme je tamo radio, a onda se vratio u Kutinu gdje je pokrenuo Agrivi.
„Kako sam već duže vrijeme radio u informatičkoj industriji bilo mi je dosta virtualnih stvari s kojima sam se bavio i poželio sam raditi nešto opipljivo. Za početak sam iz hobija zasadio vlastitu plantažu borovnica u okolici Kutine. Kada sam ju zasadio, morao sam naučiti kako se uzgaja borovnica. Pretraživanjem Interneta sam shvatio da je teško pronaći konkretno znanje kako uzgajati neku kulturu, već su uglavnom dostupni općeniti članci. Dodatno, htio sam imati aplikaciju koja će mi omogućiti da na jednom mjestu pratim sve što je vezano uz tu plantažu kako bih mogao jasno definirati što radim dobro, a što radim krivo. Ta ideja je proizašla iz činjenice da sam svuda gdje sam radio koristio takve alate za praćenje poslovanja. Kada se prije dvije godine u meni rodila ideja, takvo što nije postojalao na tržištu kako na hrvatskom, tako i na globalnom.
Nakon što sam došao do ideje počeo sam razgovarati s drugim poljoprivrednicima i agronomima, njihovo oduševljenje vezano uz takvu vrstu aplikacije je bilo veće nego moje. To mi je je bio znak da sam na dobrom putu i da bi od toga moglo nešto biti. Za početak sam angažirao jednog programera i jednog agronoma. Gotovo godinu dana sam ulagao u njih kako bi zajedno izgradili prototip, napravili kvalitetno istraživanje globalnog tržišta i vidio ima li prostora za takvo rješenje i je li to financijski isplativo raditi. Nakon što smo izgradili prototip i ispitali tržište uvidio sam veliki globalni potencijal. Zatim sam prvo osigurao investiciju u iznosu od 100.000 eura koja mi je bila dostatna da mogu napustiti tadašnje radno mjesto i odlučiti se krenuti u poduzetničke vode.
Prva investicija je osigurana od strane privatnih investitora, poslovnih anđela, do kojih sam došao putem svojih kontakata. Prethodno sam zajedno sa svojim kolegama s MBA studija osnovao udrugu MBA Croatia (www.mba-croatia.com) koja funkcionira u Zagrebu i kroz poslovnu mrežu tih kontakata sam zapravo došao do prvih investitora. Udruga je osnovana sa ciljem poslovnog umrežavanja i cjeloživotnog obrazovanja.“

Sve se posložilo u pravo vrijeme
„Tvrtku Agrivi sam osnovao sredinom 2013. godine i trenutno je u njoj šestero stalno zaposlenih djelatnika, imamo nekoliko honorarnih suradnika te distributere već u nekoliko zemalja. U tvrtki imamo multidisciplinarni tim koji se sastoji od agronoma, razvojnih inženjera i ekonomista i ta sinergija znanja je ključna. Postepeno sam zapošljavao ljude. U početku smo bili jedan agronom, jedan programer i ja, to je bio inicijalni tim koji sam okupio.“
Kako ste uspjeli formirati kvalitetan tim kada iz prakse znam da je to jako teško – pitam Matiju? „Imao sam sreće da sam uspio naići na stvarno dobre ljude. Raspisivao sam natječaje kada smo zapošljavali ljude i na njih su se javili zaista odlični ljudi. Osim znanja, sreća je definitivno faktor uspjeha u poslu jer bez sreće nema uspjeha. Ako nema poduzetničke sreće, sve ostale kompetencije nisu dovoljne. Mora se sve posložiti i biti na pravom mjestu u pravo vrijeme.“
Kako vi funkcionirate u tom timu, jeste li vi vođa tima? „Ja jesam direktor tvrtke i svatko u timu ima svoja područja za koja je zadužen. Sve su to samostalni ljudi koji jasno znaju svoja zaduženja i nije ih potrebno mikromenadžirati. Dogovorimo što treba napraviti i svi rade na tome, a ja sam tu za podršku, moje vodstvo nije autoritativno. Imamo suradnički odnos i moja riječ ne mora biti zadnja. Uvijek mora postojati netko tko će donijeti odluku i ja je donosim, ali definitivno treba čuti mišljenje drugih jer pet glava je uvijek pametnije od jedne.“

Hrana – najvažniji problem u svijetu
Već dugi niz godina me intrigiraju globalni problemi, a kako je svjetski problem hrane jedan od ključnih i koji je meni osobno najizazovniji, i iz tog razloga sam se odlučio baš za poljoprivredu. Ovako kako se danas radi nije dugo održivo, čak ni kroz deset - petnaest godina, a kamoli do 2050.g. kada će nas na svijetu biti deset milijardi i trebat ćemo 60% više hrane, a već se sada resursi zemlje pretjerano koriste.“
Rekli ste da vam je bilo dosta virtualnog svijeta. „Kada razvijate informacijske sustave za marketinšku ili IT industriju, oni jesu iznimno korisni tim industrijama, ali sami rezultat nije direktno opipljiv u odnosu kada razvijate npr. sustav za poljoprivedu kojim možete direktno vidjeti pozitivan doprinos svijetu kroz poboljšanja koja vaš sustav donosi.“
Mislio sam da pod virtualnim podrazumijevate nešto što nema praktičnu primjenu? „Sve ima primjenu, samo što nije toliko opipljivo. Ja sam se htio fokusirati na nešto drugačije i dati svoj doprinos rješavanju bitnijih svjetskih problema.“
Svi danas govore o potrebi cjeloživotnog obrazovanja, a to znači da morate pratiti sve što se događa na tržištu, morate biti za to emotivno i mentalno spremni, kako to postižete? „Ja sam kontinuirano u edukaciji, volim nova znanja. Po završetku fakulteta sam daljnja znanja stjecao na različite načine, od svakodnevnog učenja na poslu, daljnjim obrazovanjem na postdiplomskom studiju poslovnog upravljanja MBA, redovitim odlaskom na predavanja koja organiziramo s Udrugom MBA Croatia gdje jednom mjesečno dovodimo vrhunske predavače koji nam svaki puta pričaju o različitoj temi te tako dobivamo kontinuirano obrazovanje i neka nova znanja. I uz to treba puno čitati. Kod ovakvih projekata cijeli dan je okupiran radom, pa je nekad teško stići čitati ili educirati se, ali bez toga nema napretka.“

Budućnost je pred nama
„Mi smo još na početku i pred nama je još najmanje tri do četiri godine do našeg cilja kada ću moći reći da smo uspjeli. Dobili smo vjetar u leđa. No, ima još nešto što je važno, rekao bih ključno. To je nužnost da se brzo prilagođavate svakoj situaciji.“
Razmišljate o uspjehu, a kako razmišljate o neuspjehu? „Smatram da je neuspjeh sastavni dio puta prema uspjehu. Sigurno je kako se ne može uspjeti u svakom naumu i uvijek postoje prepreke i barijere na putu koje treba znati preskočiti i preći preko njih. U nekim zamislima se uspije, u nekima se ne uspije, ali svi trebamo imati viziju i strpljenje te gurati dalje. Neuspjeh ne doživljavam kao nešto tragično jer se iz svake situacije nešto nauči.
Niti jednu odluku nije lako donijeti. U našoj okolini nije laka odluka upustiti se u poduzetničke vode gdje je sve riskantno i napustiti stabilnu poziciju i sigurnu plaću.
Moramo biti svjesni da je Hrvatska malo tržište, koje je k tome trenutno i u određenoj depresiji, tako da je teško očekivati čuda u prodaji kod nas, ali iznenadili biste se koliko ljudi sve više shvaćaju da se moraju pobrinuti sami za sebe i da nitko neće doći riješiti njihove probleme već ih sami rješavaju, a upravo takvi su naši kupci. To je pristup koji bi svi trebali imati, ali to je moje viđenje rješenja.
U poljoprivredi, najbrojnijoj svjetskoj industriji u koju je uključena 1 milijarda ljudi postoji otprilike 2% kompanija koje su zaslužne za 46% proizvodnje. To su visokotehnološke kompanije koje maksimalno koriste tehnologiju i vrlo su učinkovite i kojima brzina daljnjeg napretka zapravo ovisi o brzini razvoja tehnologije. Agrivi želi omogućiti ovoj drugoj skupini od 98% proizvođača te im približiti tehnologiju jer oni imaju značajnog prostora za napredak. Fokusiramo se na tehnološki pismenu generaciju farmera, a trenutno našu aplikaciju koristi preko 2000 poljoprivrednika iz više od 100 zemalja, i to na svih 12 jezika koje podržavamo, jer bitno je znati da većina poljoprivrednika u svijetu ne priča engleski i ne zna se služiti alatima koji su dostupni samo na engleskom.
Sustav je lansiran na tržište u veljači 2014. godine, a ono što sustav nudi je cjelokupno rješenje za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom koji poljoprivrednicima omogućava da na jednom mjestu upravljaju svime - zadacima, financijama, zalihama, da dobiju pristup najboljim proizvodnim praksama odnosno znanju, alarmiramo ih ako postoji mogućnost pojave bolesti ili štetnika na njihovim poljima kako bi mogli pravovremeno odraditi zaštitu te da uz pomoć jednostavnih analiza ustanove što i kako unaprijediti.
Naš je cilj stvoriti najveći poljoprivredni eko sustav u Europi i biti jedan od ključnih globalnih lidera u tom segmentu. To ćemo pokušati realizirati kroz ovaj sustav i kroz druge proizvode koje ćemo dalje razvijati na temelju sadašnjeg sustava. To podrazumijeva i povećanje broja zaposlenih, već u 2015. godini. očekujemo zapošljavanje desetak ljudi.“


Tko je Matija Žulj?
Matija Žulj je osnivač i direktor startup tvrtke Agrivi. Tijekom karijere obavljao je različite uloge, započeo je 2006. kao konzultant za poslovnu inteligenciju u Adacti, zatim nastavlja kao IT manager u Renimu i onda prelazi u NTH Grupu na poziciju Digital Marketing Unit Managera gdje 2012. postaje CEO ClickAttack mobilne oglašivačke mreže, spin-off tvrtke unutar NTH grupacije. Sredinom 2013. g. pokreće vlastiti projekt s globalnom vizijom – Agrivi.
2007. g. diplomirao je računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a 2009. g. je završio MBA studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Po završetku MBA studija, 2009. g. pokreće Udrugu MBA Croatia sa ciljem poslovnog umrežavanja poslovnih ljudi u Hrvatskoj i promicanja cjeloživotnog obrazovanja i postaje prvi predsjednik Udruge.


Plantaža borovnica
To je mladi nasad američke borovnice kojoj treba tri godine do prvog uroda, tako da ćemo tek u ove godine imati prvi prinos. Možda ćemo u prvoj godini imati tonu ili dvije, zapravo 10-15% ukupnog prinosa, ali tržište je osigurano. U početku su to simbolične količine i tek u šestoj godini nasad ima puni prinos. Prije nego što sam zasadio plantažu znao sam kome ću plasirati kompletan urod inaće ne bih to radio. Imam opciju i u Hrvatskoj i izvan nje. Slažem se s tim da morate unaprijed znati kupca jer raditi za poznatog kupca je najbolja solucija, već kod odabira kulture sam tražio nešto za čime će potražnja na tržištu rasti barem narednih deset godina kako bih imao osigurano tržište.


Naš je projekt globalan
„Na naš projekt gledam na vrlo jednostavan način, naš projekt je globalan i Hrvatska je ukupno malo tržište, ne smijemo se fokusirati da trebamo u Hrvatskoj odraditi biznis, moramo razmišljati puno više i šire, a upravo tako i razmišljamo, nismo gurnuli glavu u pijesak. Nama je Hrvatska pilot tržište s kojeg startamo, tu smo, odavde radimo, tu nam je operativni tim. Zatvaranjem investicijskog ciklusa, krenut ćemo u širenje na vanjska tržišta i počet ćemo zapošljavati ljude i u inozemstvu. Ovdje će biti razvojni tim, a vani prodaja. Za sada ćemo se fokusirati na zemlje unutar EU, ali distribucija će biti po cijelom svijetu.“
Može li se svojim radom uspjeti u Hrvatskoj? „Naravno da može, zapravo drugačije ne može. Rad se sastoji od puno elemenata, a ono što je ključno u svakom biznisu su kontakti. Bez prodaje nema biznisa, a za prodaju su ključni kontakti. Osobno sam potrošio puno energije i puno vremena u stvaranje kontakata.“

Biste li bili voljni uključiti se u projek BB i predstaviti se učenicima neke škole te na vlastitom primjeru pokazati kako se može?
Smatram da su takve inicijative vrlo bitne i da svi trebamo dati svoj doprinos društvu. Uvijek sam otvoren za takve ideje i projekte.

Trebamo promjenu
Proizvodnja hrane je jedan od glavnih globalnih problema u koji se ulažu iznimna sredstva i napori kako bi se riješio, no napredak je još uvijek prespor. Postoji veliki nedostatak znanja kod proizvođača diljem svijeta kako postići da proizvodnja hrane bude efikasna i u isto vrijeme održiva. Posljedica toga su šokantni podaci o izgladnjelosti, efikasnosti proizvodnje i iskorištavanju prirodnih resursa.
Brojke:
7,1 milijardi ljudi živi na Zemlji
842 milijuna ljudi je izgladnjelo svaki dan
7 kalorija inputa je potrebno za 1 kaloriju hrane
70% eksploatirane svježe vode koristi se za poljoprivredu
50% hrane propadne prije distribucijskog lanca
Populacija će doseći 10 milijardi ljudi do 2050. g.

Vladimir Mihajlović
Veljača 2015.