Slaven Rukavina - Zagrebačka Banka


Četvrtak, 20 Siječanj 2011

*Bankarstvo je specifičan posao i u njemu često puta ima teških trenutaka *Banka ni danas nije konzervativna i podržava sve kvalitetne projekte*

portret_prosinac_10.jpgSlaven Rukavina, direktor obiteljskog, osobnog i poduzetničkog bankarstva u regiji Slavonija Zagrebačke banke d.d., roðen je 1977. g. u Kutini, a od roðenja pa do završetka školovanja živio je u Garešnici. Kako kaže igrom slučaja završio je u Zagrebačkoj banci u kojoj radi od 2001. g., a u kojoj je prošao niz poslova, od pripravnika do direktora. Opću gimnaziju završio je Garešnici, a 2000. diplomirao ...

je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer organizacije i menadžmenta. Slaven danas živi u Slavonskom Brodu, oženjen je i otac jednog djeteta.

U svom poslovnom razvoju imate li ste vjerojatno i težih trenutaka. Što vam je osobna bilo najteže, jeste li optimista?
Optimizam je važna osobina u životu i mislim da pesimisti imaju ograničenu mogućnost napretka u životu. Za sebe bih rekao da sam umjereni, racionalni optimist. Na svu sreću, privatno nisam imao teških trenutaka u životu. Možda je moja najteža odluka bila preseljenje u Slavonski Brod kao velika prekretnica za dečka od 24-25 godina. Neki se na to ne bih odlučili, a ja sam sada sretan što sam donio takvu odluku. U profesionalnom životu uvijek ima i lijepih i teških trenutaka jer je bankarstvo specifičan posao. To je posao s ljudima što nosi dodatnu težinu pogotovo u ovim teškim vremenima. A često puta odluke koje donosimo utječu na sudbinu ljudi s kojima radite bilo da se radi o klijentima ili kolegama na poslu.

Mora li menadžer proći višegodišnje životno i poslovno iskustvo ili je dovoljno učiti, čitati, proći interne seminare i radionice, samoinicijativno se educirati... ? Kakav pristup imate prema svojim suradnicima, poduzetnicima, klijentima... ?
Na ovo mjesto sam ušao relativno mlad, ali s druge strane imao sam sreću da sam imao nadreðene koji su me portret_menadzera_prosinac_10_1.jpgpodržavali, savjetovali i usmjeravali. Iz osobnog iskustva znam da je bitno tko vas u tom trenutku mentorira. Neću reći da je za menadžera potrebno samo. životno i poslovno iskustvo jer to nije tako. Netko je bolji menadžer s 30, a netko s 50 godina. Mislim da je važna kombinacija znanja i iskustva.
Banka puno truda i novca ulaže u edukaciju svojih zaposlenika na što sam iznimno ponosan, ali i zahvalan budući da sam i sam korisnik navedenih edukacija. U svijetu u kojem živimo nema opstanka i napretka bez edukacije. Primjera radi, unazad par mjeseci promijenjena su dva-tri zakona koji se konkretno tiču materije s kojom se svakodnevno susrećete. Sve te promjene propisa morate pratiti, bilo kroz edukacije, stručnu literaturu ili putem medija.
Nisam autoritativni tip osobe. Volim saslušati i mišljenje kolega jer uvijek dvije glave znaju više od jedne. Odluku nije problem niti promijeniti ukoliko se argumentima ukaže da nije dobra. Slično je i s klijentima. Potrebno ih je saslušati i savjetovati te na temelju toga donijeti najkvalitetniju odluku kako za banku tako i za klijenta. Primjerice kada govorimo o odobrenju kreditnog zahtjeva ponekad je i „ne“ dobar odgovor jer smo možda u tom trenutku svi zajedno donijeli odluku koja će spasiti klijenta. Uvijek imate klijente koje odbijete i tom je trenutku taj čovjek razočaran i nezadovoljan. Ali nakon godinu ili dvije došao bi i rekao: „Bili ste u pravu jer bih bio na prosjačkom štapu“. Bitno je svemu pristupati nepristrano te raspravljati na temelju argumenta, tada su i odluke u pravilu ispravne.

                                                            Probleme ne trpati pod tepih
Nisam sklon odgaðanju problema jer sam se par puta uvjerio da kad problem trpate pod tepih on postaje sve veći i veći. Zato mislim da, kad je problem već nastao, treba donijeti brzu odluku. Ne kažem da su sve odluke uvijek i najkvalitetnije jer smo svi mi ljudi od krvi i mesa i možemo pogriješiti.

Je li isto biti menadžer i lider? U čemu je razlika? Imate li slobodu u donošenju nekih odluka ili sve odlučuje Zagreb?
Na funkciji koju trenutno obnašam morate biti i menadžer i lider. Naravno da imate gomilu svakodnevnog da tako kažem operativnog posla i morate organizirati rad svojih suradnika. Ali isto tako morate razmišljati i donositi neke strateške odluke, a to znači da morate biti i kreativan. Kada govorimo o instanci donošenja odluka ona je po mom sudu nebitna. Banka je institucija s dugom tradicijom i naravno da moraju postojati točna pravila poslovanja posebno u pogledu primjene svih usvojenih procedura i kodeksa, ali bez obzira na razinu donošenja odluka moja iskustva u Zagrebačkoj banci su pozitivna jer se, kod donošenja odluka, usvajaju argumenti svih koji sudjeluju u tom procesu. To konkretno znači da svaka argumentirana inicijativa, bez obzira tko je inicijator i krajnji donositelj odluke, bude usvojena.

Zagrebačka banka je već godinama vodeća banka u Hrvatskoj? Imate organizirane poduzetničke centre u Hrvatskoj. Što je bio cilj tih centara i kako oni funkcioniraju?
Zagrebačka banka je fokusirana na razvoj poslovnog odnosa s malim poduzetnicima. Upravo iz tog razloga u portret_menadzera_prosinac_10.jpgsektoru Maloprodaje imamo i poseban segment poduzetničkog bankarstva koji je usmjeren isključivo na rad s malim poduzetnicima s prihodom do 15 milijuna kuna bilo da se radi o d.o.o., obrtu ili slobodnom zanimanju. U sklopu navedenog segmenta nalaze se i poduzetnički centri.
Konkretno u regiji Slavonija imamo 6 poduzetničkih centara koji se nalaze u svim većim gradovima (Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, Požega, Nova Gradiška, Ðakovo), a pred otvaranjem je i sedmi u Vukovaru. Cilj osnivanja poduzetničkih centara je prvenstveno kvalitetnija usluga našim klijentima poduzetnicima. Navest ću samo neke prednosti: Zagrebačka banka poduzetnicima osigurava besplatan stručan bankarski savjet i pomoć kod izrade poslovnih i investicijskih planova. U poduzetničkom centru poduzetnici će dobiti besplatnu analizu za investicijske kredite, pri čemu u najvećem broju slučajeva banka od poduzetnika ne traži izradu investicijskih elaborata i poslovnih planova, već kroz razgovor s poduzetnikom dolazi do relevantnih informacija, što omogućuje bolje razumijevanje poduzetničke ideje i bolji temelj za odluku o financiranju. Takva je usluga posebna na tržištu, jer malom poduzetniku značajno smanjuje troškove pripreme dokumentacije i pomaže u razumijevanju rizika njegovog poduhvata. Zatim tu su i 24 h zone za obavljanje platnog prometa itd.

U poslu ste susretali razne ideje, planove, uspješne ali i neuspješne poduzetnike. Kako osjetite dobru ideju i uspješan projekt. Kad bi morali uraditi profil uspješnog poduzetnika kako bi on izgledao?
Ovdje je ključno razumjeti razliku izmeðu malog i velikog poduzetnika. Malo poduzetništvo je u pravilu „one man band“ gdje u jednoj osobi u pravilu morate imati i profesionalna znanja iz grane kojom se bavite, znanja o financijama, managerske kompetencije... Kod velikog poduzetnika obično se radi o timu ljudi od kojih svatko pokriva odreðeno područje. Iz tog razloga malo poduzetništvo je specifično jer se prilikom procjene projekta morate fokusirati ne samo na projekt već i na čovjeka koji će ga provesti u djelo. Divim se uspješnim poduzetnicima - to su otvoreni ljudi i osobe koji imaju znanja iz više područja.

S koliko malih poduzetnika poslujete u regiji Slavonija i na koji ih način podržavate u vrijeme kad svi razmišljaju i osluškuju posljedice recesije?
U Slavoniji poslujemo s više od 5.000 malih poduzetnika.Točno je da je u današnje vrijeme situacija specifična s obzirom na utjecaj recesije. No, bez obzira na to i dalje podržavamo sve kvalitetne projekte i ne mogu reći da smo postali konzervativniji u procjeni rizika. čak štoviše, danas je cijena kapitala značajno niža nego li u 2008 ili 2009 godini pa imate investicijske kredite po kojima se kamate kreću od 2,4 ili 6% godišnje za krajnjeg korisnika bilo da se radi o programima u suradnji s HBOR-om bilo u suradnji s EIB-om. Takoðer i obrtna sredstva su tijekom ove godine bila relativno jeftina kroz kredite u suradnji s HBOR-om (model A) gdje je krajnja kamatna stopa za korisnika kredita u pravilu bila značajno niža od 6% godišnje. Kad govorimo o klijentima koji su u teškoćama i podrške istima sigurno da Banka zajedno s njima pronalazi i pronalazit će najbolja rješenja s ciljem stabiliziranja njihove financijske situacije i poslovanja.

Svjedok sam da je Zagrebačka banka spremno ušla u projekt koji bih svrstao u održivi razvoj (zdrava hrana). Osobno, mislite li da ponekad treba ući i u rizične projekte koji mogu na kraju biti uspješni?
Da, banka podržava i takve projekte. U Hrvatskoj sigurno ima puno prostora za napredak u energetici, poljoprivredi i turizmu. A rizik? Rizik uvijek postoji i nemoguće ga je izbjeći. Bitno je da prije ulaska u projekt i poduzetnik zajedno s Bankom procjeni sve moguće rizike i efekte koje može imati na njegovo poslovanje, a zatim da zajedno pokušamo prevenirati rizične dogaðaje.
Važno je predosjetiti i one potencijale koje će Hrvatska i zbog svojih prirodnih potencijala i zbog prioriteta Europske Unije početi tek ozbiljnije koristiti sljedećih godina. To su obnovljivi izvori energije, kojim možemo sami za svoje potrebe ali i za potrebe svih nas pomoću sunca ili vjetra proizvoditi električnu energiju. Kako bi potaknuli takve investicije i kod graðana i kod poduzetnika, prvi smo u Hrvatskoj uveli posebne zelene kredite, s povoljnijim uvjetima i uz nižu kamatnu stopu.

                                                       Poruka za čitatelje „Poduzetnika“
Želim poslati poruku poduzetnicima da i danas postoje kreditna sredstva pod povoljnim uvjetima. Uglavnom vlada percepcija da su poduzetnički krediti skupi. Reći ću vam primjer Zagrebačke banke. Banka ima u ponudi dugoročne kredite za investicije, ali i kratkoročne kredite u suradnji s HBOR-om, model A gdje je visina kamate za krajnje korisnike u pravilu ispod 6% godišnje.

Kako danas pokrenuti poduzetničku energiju i omogućiti da na površinu isplivaju poduzetnici pobjednici? Da stvaraju sustav u kojem će čovjek biti na prvom mjestu?
Tu je ona vječna dilema da li radimo da bi živjeli ili živimo da bi radili. Smatram da bi čovjek trebao biti na prvom mjestu, a onda sve ostalo. Iz iskustva i primjera u banci znam da je tomu tako. Mogu reći da poznam krasne poduzetnike kojima su ljudi na prvom mjestu, kod njih ne morate strahovati za plaću, dobro ste plaćeni za svoj rad, radna i organizacijska klima je odlična…

Percepcija javnosti je da se radom teško može obogatiti već samo steći grbava leða. Kako čovjeka naučiti da upravlja svojim novcem imovinom bez obzira bio on poduzetnik ili ne?
Nije to baš tako kako vi kažete da se radom mogu imati smo grbava leða. Rad bi trebao omogućiti pristojna primanja od kojih možete normalno živjeti. Osobno, bez obzira što sam posvećen svom poslu i što nerijetko izbivam od kuće i po 14 sati dnevno, opet imam dovoljno vremena za obitelj, prijatelje, hobije…
A kod upravljanja novcem glavni problem je usklaðivanje mjesečnih prihoda i rashoda. Banka je svojevremeno imala radionice na kojima je sve zainteresirane upoznavala s osnovnim znanjima iz ekonomije i učila ih kako da upravljaju osobnim financijama. Najčešće greške su bile u neusklaðenost prihoda i rashoda tj. financijska nedisciplina. Svjestan sam da u trenutnoj situaciji dosta obitelji jednostavno to ne mogu uskladiti budući da osnovni troškovi života rastu, a primanja su manja ili izostaju.

V. Mihajlović,   prosinac 2010.