Grad Daruvar – Bjelovarsko-bilogorska županija


Srijeda, 17 Ožujak 2010

* Cilj je stvoriti viziju za razvoj u budućnosti *Iako je geografski dobro postavljen još uvijek je prometno izoliran*

predstavljamo_vam_prosinac_09_etnica.jpgGrad Daruvar naselje je s dugom urbanom povijesti, kažu više od dvije tisuće godina od postojanja kao moderne cjeline. Njegova urbana jezgra mijenjala se u skladu s procesima koja su nosila različita povijesna razdoblja. Najstarije poznato naselje, smješteno pored ljekovitih geotermalnih izvora na prostoru daruvarske kotline datira od 4. stoljeća prije Krista, iako arheološki nalazi ...

kazuju da su ovi krajevi bili nastanjeni već u kamenom dobu. Daruvar kroz povijest i danas, bila je tema razgovora s gradonačelnikom Daliborom Rohlikom.

Bogata povijest grada
Za važnost koju ima kroz povijest, a i danas, zaslugu imaju geotermalna vrela, čija je ljekovitost poznata od početka postojanja i života na ovim prostorima. Još su Rimljani osnovali svoje naselje pod imenom Aquae Balissae u značenju «Vrlo jaka vrela», današnji Daruvar. Gradonačelnik nam kroz smijeh kaže: «Znao sam predstavljamo_vam_prosinac_09_centar.jpgkolegama iz Rijeke kazati, koji su se hvalili s Rimljanima, da su kod njih samo stali da uzmu malo vode, a da su išli u Daruvar jer su kod nas imali dio vojne uprave. Donijeli su nam i vinovu lozu i od tada postoji tradicija uzgoja grožða». Hrvati na ovo područje doseljavaju nakon propasti zapadnog rimskog carstva i osnivaju naselje Probatica, kasnije Podborje.
Rohlik nastavlja: «Ipak, presudan za razvoj grada i ljekovitih kupki bio je dolazak grofa Antuna Jankovića 1745. g. Njegovom zaslugom dolazi do razvoja obrtništva, trgovine, industrije i vinogradarstva (u njegovo vrijeme pod vinogradima je bilo 900 ha, a danas jedva možemo skupiti oko 250 ha). U to vrijeme, uglavnom se doseljavaju bezemljaši kojima je ponuðeno da će moći obraðivati toliko zemlje koliko šume iskrče. Bili su to pretežito česi koji su donosili razne obrte, primjera prve poljoprivredne alatke dolaze iz češke. Još je jedan Janković zaslužan za daljnji razvoj grada, Julije, koji nastavlja gradnjom blatnih kupki na geotermalnim izvorima. Time je Daruvar postao jedno od poznatih termalnih lječilišta sve do danas».
Grof Antun Janković promijenio je ime naselja Podborje u maðarsko Daruvar, u značenju Ždralov grad ili točnije Ždralov dvorac, prema prelijepom baroknom dvorcu koji je započeo graditi 1771. g. Danas Grad Daruvar čini devet naselja: Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac, Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac u kojima živi, prema popisu iz 2001. g., 13.243 stanovnika. Daruvar je multinacionalna sredina i sjedište saveza čeha u RH.

gradonacelnik_daruvar_09.jpg                                                         Dalibor Rohlik
Gradonačelnik Grada Daruvara roðen je 1958. g. u Končanici. Osnovnu školu pohaðao je u Končanici, a strojarsku tehničku u Zagrebu. Više od 20 godina radio je u «Dalitu» na poslovima konstruktora i montaže ciglarske opreme. Aktivist je sindikata metalaca i zagovarač pravednije pretvorbe. Hrvatski je branitelj '91., u dva mandata bio je zamjenik gradonačelnika. Oženjen je i otac dvoje djece.

Gospodarstvo danas
Sliku gospodarstva čini 235 obrta i 253 tvrtke. U strukturi prevladava poljoprivredno prehrambena djelatnost i to kroz vinogradarstvo, ratarstvo, voćarstvo, proizvodnju sjemenske robe, uzgoj goveda, konfekcioniranje ribe (tvrtka IRIDA, jedina je u Hrvatskoj), mini mljekaru, postoje dvije tiskare, tekstilna industrija, graðevinske tvrtke i obrti, prijevoznička djelatnost i dr.
Gradonačelnik nastavlja: «Nekada smo imali jaku metalopreraðivačku industriju u kojoj je bilo gotovo 2000 zaposlenih, a danas ih ima svega oko 300. Ono što je najvažnije to je turističko-zdravstvena djelatnost koja je razvijena kroz djelatnost Daruvarskih Toplica – specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u kojoj je zaposleno oko 200 zaposlenika. Neovisno o tome što je učinila globalna kriza nemamo zavidnu situaciju.

 Daruvar je 5 g. bio UNPA Zona i to se odrazilo na gospodarstvo grada. Svi su prema nama imali neku rezervu, čim ste rekli da ste UNPA Zona znali su da je to vojna uprava i bilo je normalno da su svi imali posljedice. Nažalost, imali smo i zakašnjelih stečajeva, preko 1000 radnih mjesta je izgubljeno u stečajevima u razdoblju od 1995.-2000. g. Jednim dijelom problem je bila i loša pretvorba odnosno privatizacija, a drugim dijelom nesmotreni menadžerski potezi unutar već privatiziranih tvrtki. Tako nam je izgubljena, u jeku obnove, graðevinska operativa (Novogradnja) koja je zapošljavala 400 zaposlenika».
Recesiju je snažno osjetilo i daruvarsko gospodarstvo. Nezaposlenost krajem kolovoza 2009. bila je 18%. U odnosu na isto razdoblje prošle godine nezaposlenost je povećana za 17,5%.
«Prisutna je velika nezaposlenost i ljudi se snalaze na razne načine. I ja osobno poduzimam aktivnosti koje bi mogle ublažiti nezaposlenost. Uvijek smo bili sirovinska osnova za Podravku i zato sam ih zvao da vidimo što bi bili spremni s proizvoðačima povrća ugovoriti za iduću godinu. Imamo dosta nasada lješnjaka, kod nas radi jedini registrirani proizvoðač sadnog materijala za lješnjake u Hrvatskoj. Na obroncima oko Daruvara razvijeno je voćarstvo. Nažalost, nemamo smještajne kapacitete (hladnjaču) za voće već se proizvoðači sami snalaze».

                                                  Poduzetnička zona Zapad 1
Poduzetnička zona Zapada 1 treba biti u funkciji razvoja malog i srednjeg poduzetništva te zapošljavanja. Zona ima površinu od 3 ha i 14 parcela, a cijena zemljišta bila je 2 eura/m2. Kupci graðevinskog zemljišta imali su pogodnosti kod plaćanja komunalnog doprinosa i naknade a dobili su do 50 kw snage u sklopu cijene zemljišta.
«Zona je premala. Sve čestice su rasprodane, a tri subjekta posluju u njoj:
- pogon za izradu kartonske ambalaže,
- tvrtka Harvat iz češke koja je distributer pneumatskih i hidrauličnih crijeva. Imaju namjeru ovdje početi raditi crijeva, i
- GTI Interijeri
U dijelu izgradnje već prodanih parcela i novih sadržaja sve je stalo zbog financijske krize. Prostornim planom definiran je, jugozapadno, prostor gdje bi se trebala u budućnosti razvijati gospodarska zona na puno većoj površini od sadašnje. Za realizaciju ovog plana moramo pripremiti sve preduvjete».

Situacija nije najbolja, ali…
Iako situacija nije najbolja, posla je sve manje, naplata sve teža posebno na poslovima u koja je uključena država… gradonačelnik smatra da je grad na prekretnici, kao i cijelo gospodarstvo, i da treba naći izlaz.
«Iako smo u kolapsu izlaz vidim u izradi strategiji razvoja koju ne mogu sam napraviti već s kompetentnim timom. Važno mi je, za iduću godinu, da sve gradske tvrtke, institucije i ustanove normalno funkcioniraju jer su utemeljene da odraðuju usluge graðanima. Prošle godine, u lipnju 2008. g., završili smo jednu veliku investiciju – izgradnju Termalnog vodenog parka Aquae Balissae. To je bila velika investicija u funkciji razvoja turizma. Termalni park se prostire na 10.000 m2, a sadrži otvorene i zatvorene bazene te popratne sadržaje: dva tobogana, whirlopool, podvodne masaže, turske i finske saune te mirnu rijeku dužine 200 metara.

Sezona je pokazala povećanje broja posjetitelja, a ima problema u posezoni. Vodeni park treba dovršiti i dopuniti atraktivnim sadržajima. Sami bazeni nisu dohodovni nego samo u sklopu veće cjeline i profitabilnijih sadržaja. Daruvar je županijskim master planom definiran kao nositelj turizma u ovom dijelu. Stvarno jesmo broj jedan, ali nam nedostaje nešto smještajnih kapaciteta za kongresni turizam, bar oko 200 ležajeva. Poseban su ugoðaj vinske turističke ceste. Registrirana je udruga «Vinske ceste» koja traži svoje mjesto pod suncem. Obilježavamo sve vinogradarske manifestacije, od Vincekova u siječnju, Martinja u studenom… Od 1999. g. organiziramo veliku izložbu vina „VINODAR“, u svibnju ili lipnju ovisno o Danu grada, koja se pretvorila u tradicionalnu manifestaciju i poprimila je meðunarodni karakter.


Imamo i OPG-a koji imaju dobre namjere da se bave turizmom, ali postoje neke zakonske zapreke. Rješenje vidim u udruživanju proizvoðača autohtonih proizvoda i onih koji imaju smještajne kapacitete. Naša ski staza s vučnicom imala je rasvjetu prije sljemenske. Smještena je uz planinarski dom Petrov Vrh koji ipak još radi na amaterskim principima i pod upravljanjem je planinarskog društva «Petrov Vrh». Godinama se zalažemo da se usluge u domu podignu na profesionalnu razinu i društvo će se morati odlučiti za profesionalni način rada ako te usluge nudimo kao dio turističke ponude grada».
„Uz razvoj termalnih izvora u Daruvara vezuje se i tradicija limene glazbe. U starim zapisima nalazimo da začeci muziciranja započinju doseljavanjem čeha na ove prostore. Salonski orkestri zabavljali su posjetitelje tijekom njihovog boravka u toplicama sviranjem u muzičkom paviljonu Julijevog parka. „Gradska limena glazba Daruvar 1922“, koja je osnovana prije 87 godina, tu tradiciju nastavlja i danas, a obogatila ju je organiziranjem Meðunarodnog festivala limene glazbe FLIG u Daruvaru. FLIG je trodnevni meðunarodni festival koji se održava na središnjem trgu“.

predstavljamo_vam_prosinac_09_panorama.jpg

Zadržati mlade u gradu
Daruvar je infrastrukturno dosta pokriven (voda, plin, kanalizacija, rasvjeta, otpadne vode… ). Sve to ima većina naselja, ostalo je nešto malo dovršiti. Problem je magistralni vodovod koji je star, 35 g. i dao je svoje. Zato se radi na projektu sanacije magistralnog vodovoda. Paralelno se radi jedan regionalni (županijski) vodovod koji treba spojiti Ðurðevac i Daruvar. Problem je i vodovodna mreža u gradu jer je dotrajala, a trebalo bi sanirati i plinsku mrežu.
Gradonačelnik posebno naglašava: «Daruvar ima dosta staračkih domaćinstava, ali trenutno je najveći problem što mladi odlaze jer ovdje nemaju posla. Njih treba ovdje zadržati. Grad brine o mladima i trenutno stipendira 70 učenika i studenata. Isto tako sufinanciramo učenicima željeznički prijevoz s 25% na relaciji Daruvar – Pakrac i Daruvar – Virovitica».


«Budući da kod nas češka manjina ima sjedište, na području grada čeha ima oko 19,5%, išao sam prema češkoj Republici da se gospodarski povežemo sporazumom o suradnji s jednim gradićem u Južnoj Moravskoj i tako lobiramo za ulaganja u naše područje. Pokušat ću putem Saveza čeha tražiti pomoć u formiranju Fonda za razvoj poduzetništva koji bi, iako formalno manjinski, bio u funkciji svih malih poduzetnika».
«U gradu imamo Poduzetnički centar, ali nije do kraja razvijen. Znamo da bi za pravi centar trebalo zaposliti 2-3 osobe ali isto tako i osigurati oko pola milijuna kuna godišnje ako bi funkcionirao kao ustanova koja bi pružala besplatne usluge poduzetnicima. Tih novaca nemamo i zato razmišljam kako da ostvarimo neke od tih usluga a da ne moramo imati svoj centar. Primjera, da se povežemo s Centrom u Pakracu».

                                                             Što želimo za 20 godina?
«Moramo otvoriti prostor mladim ljudima da bi ostali u Daruvaru. Ne vidim ništa drugo nego da složim jedan mladi tim s novim idejama koji će definirati što želimo imati u Daruvaru za 10, 15 ili 20 godina u svim područjima života. Moramo se odlučiti koje djelatnosti želimo razvijati, imati viziju i na tome onda treba graditi projekte i davati prioritete. Kada osmislite gdje želite ići onda je lakše razvijati se i mijenjati strukturu gospodarstva, uz uvjet da osigurate financijska sredstva».

Budućnost Daruvara
«Nažalost, iako smo geografski dobro postavljeni još uvijek smo prometno izolirani. Od 1990. g. preko nas ne idu glavni prometni pravci, a kada gledate geografski nalazimo se 50 km od Virovitice, Bjelovara, Novske… grb_daruvar.jpgNekada je glavni prometni pravac bio Virovitica – Grubišno Polje – Zdenci – Daruvar – Pakrac i dalje prema moru. Sada to više nije slučaj, niti imamo brzu cestu koja bi nas povezala sa Zagrebom i morem i s kojom bi bili zadovoljni. Moje osobno viðenje razvoja Daruvara je: Prvo moramo definirati viziju razvoja, kuda želimo i u kojem smjeru se razvijati. Razvoj kontinentalnog turizma nam, na neki način, uvjetuje i proizvodnju koju ovdje možemo locirati. Jasno je da to više neće moći biti ljevaonica koja će zagaðivati okoliš. To ne ide skupa iako možemo razvijati i čistije industrije. Znači, trebamo razvijati poljoprivredu i prehrambenu industriju, s posebnim naglaskom na preradbenim kapacitetima. Iako je tradicija bila metalopreraðivačka industrija moramo se prilagoðavati uvjetima i vremenu. Moramo iskoristiti to što smo još uvijek nezagaðeno područje na kojem možemo razvijati ekološku proizvodnju. Prirodne prednosti Daruvara u kombinaciji s modernim turističkim kapacitetima smjestili su grad u turističku mapu Hrvatske. Davno stečeni ugled zelenog grada Daruvar njeguje i danas ».

V. Mihajlović,  prosinac - siječanj 2009./10.