Grad Ludbreg - Varaždinska županija


Utorak, 11 Siječanj 2011

*Ludbreg je grad brojnih čudesa i legendi *U Gradu uspješno posluju tri poslovne zone koje su gotovo u potpunosti popunjene*

ludbreg_rujan_2010.jpgLudbreg je grad čudesa i legendi. Jedna od legendi kaže da su upravo na mjestu današnjeg grada bili zamišljeni krugovi zemaljski i na njihovim obodima smještene metropole na različitim stranama svijeta, ali na istoj udaljenosti od Ludbrega. Dan centra svijeta učinio je Ludbreg poznatim širom Hrvatske, a obilježava se svake godine 1. travnja. Svakog svibnja, na krugove zemaljske ...

postavlja se nova pločica, novog grada prijatelja. Nad gradom, centrom svijeta, bdiju Ludberga i Sv. Florijan i tako združuju četiri elementa: vatru, vodu, zemlju i zrak. Njima se dodaje peti element, iskričavo ludbreško vino, kojim se obilježava Dan centra svijeta.
O povijesti i današnjoj situaciji u Ludbregu razgovarali smo s gradonačelnikom Marijanom Krobotom i stručnom suradnicom za gospodarstvo Tomislavom Sardelić.

Najstarije naselje u Hrvatskoj
Za Ludbreg se može reći da je jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj. Razvio se na raskrižju putova od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu, a sva trgovina je morala prijeći preko prijelaza na rijeci Bednji. Kraj njega su prolazili Iliri, Kelti, vidio je tatarske i turske horde, u ovaj kraj su doselili Rimljani i podigli graðevinu IOVIU na čije mjestu se izgradio Ludbreg, kroz njega su prošle banske čete Jelačić bana. Prirodne značajke i geografski položaj Ludbrega i okolice posebno su važne za tijek naseljavanja i prostorni raspored naseljenosti, a kasnije za odnos čovjeka i okoliša.
Ludbreg je grad U Podravini, na lijevoj obali rijeke Bednje, 25 km jugoistočno od Varaždina. Smješten je podno obronaka Kalničkog gorja i sastoji se od 12 naselja s ukupno oko 8.700 stanovnika, prema popisu iz 2001. g. Povijesno Ludbreg je odavno bio trgovačko i sajamsko središte, a 70-tih godina prošlog stoljeća i značajno gospodarsko središte.

predstavljamo_rujan_10_gradonacelnik.jpg                             Marijan Krobot, gradonačelnik
Gradonačelnik Marijan Krobot, po struci ing. agronomije roðen je 1941. g. u naselju Slanje, 8 km od Ludbrega. Danas udovac ima 2 kćerke i 4-tvoro unučadi. „Radio sam u Poljoprivrednom kombinatu u Ludbregu, do unazad 8 godina kad sam krenuo u politiku. Tada sam prvi puta izabran za gradonačelnika, kao i na zadnjim izborima drugi mandat. Više od 30. g. radio sam kao agronom na području bivše općine Ludbreg koja je tada imala više od 23000 stanovnika. Bilo je to vrijeme kad smo se bavili intenzivnom poljoprivredom na malim seljačkim posjedima. Tih godina smo sve proizvodili, od povrća pa do sjemena povrća i cvijeća. Polja oko Ludbrega bilo lijepo vidjeti, u raznim bojama, kad su bila u cvatu. Danas se, nažalost, proizvodi kukuruz, pšenica (vjerojatno kao i u Slavoniji) i tek nešto malo povrća.

Više zaposlenih nego stanovnika
Kao gospodarsko, administrativno i političko središte ludbreške Podravine, Ludbreg je svoj gospodarski procvat imao u razdoblju od početka 70-ih do 1989. g. U tom razdoblju intenzivne industrijalizacije u desetak velikih predstavljamo_rujan_10_zgrada.jpgpoduzeća bilo je zaposleno oko 4500 radnika ili 76 posto svih zaposlenih društvenog sektora koji je u to vrijeme ostvarivao 78,3 % društvenog proizvoda. Uz poljoprivredu i industriju graðevnog materijala čiji je udio u dohotku pao do 3 posto, respektabilan razvoj imale su tekstilna, grafička i metalna industrija. U strukturi gospodarstva tog razdoblja dogodila se ipak važna promjena. Uz pojavu farmaceutske industrije, kožna industrija s oko 1800 zaposlenih, preuzima dominaciju i s 43 posto u ukupnoj strukturi gospodarstva postaje nositelj gospodarskog razvoja toga vremena. Postojeća struktura počela se mijenjati od sredine 90-tih započetim procesom pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća. Gubitak zajedničkog tržišta utjecao je drastično na opseg poslovanja. U veoma kratkom vremenu nestala je kožna industrija. Nedovoljno razvijeni obrt i poduzeća, koja su prilagodivši se novim uvjetima nastavila poslovati, nisu uspjeli preuzeti nastali višak radne snage.
Gradonačelnik nam kaže: „U tim zlatnim vremenima prošlog stoljeća Ludbreg je imao više zaposlenih nego stanovnika (3.000 stanovnika). Ovdje su bili zaposleni ljudi iz varaždina koji autobusom dolazili u Ludbreg na posao. Danas se ova komunikacija odvija u suprotnom smjeru. Nažalost, neke su tvrtke smanjile broj zaposlenih, prije svega metalske struke koja je s oko 800 zaposlenih pala na oko 450. Danas još funkcionira grafička industrija s oko 350 radnika, imamo i dvije kemijske tvornice (tvornica kapsula za lijekove i tvornica lijekova). Prije smo uvozili radnu snagu svih profila, a danas postoji problem nezaposlenosti“. Tomislava Sardelić nam daje podatke o nezaposlenosti: „Područje Grada, s danom 30.06.2010. g., ima 543 nezaposlena i naš cilj je smanjiti ovaj broj. U strukturi nezaposlenih najviše je onih u dobi izmeðu 50-54 godine “.

predstavljamo_rujan_10_tomislava.jpg                                        Tomislava Sardelić
Tomislava Sardelić stručna je suradnica za gospodarstvo Grada Ludbrega. Roðena je 1978. g. u Koprivnici, završila je Ekonomski fakultet u Zagrebu i upravo završava poslijediplomski znanstveni studij na istom fakultetu. Radila je u „Varteksu“, pet godina, kao voditelj promocije brendova, a u gradsku upravu je došla prije 4 godine.
„Grad i Županija potiču razvoj poduzetništva i zapošljavanje. Postoje Odluke o poticajnim mjerama za razvoj poduzetništva na području Grada: potpuno ili djelomično oslobaðanje od plaćanja komunalne naknade i komunalnog doprinosa, poreza na tvrtku, umanjenje cijene kod kupnje zemljišta u poslovnim zonama, prodaja parcela uz odgodu plaćanja ili kredit, posebno valoriziramo broj zaposlenih…

Poslovne zone
Od stručne suradnice za gospodarstvo saznajemo da trenutno u gradu Ludbregu uspješno posluju 3 poslovne zone: Zona male privrede A i B, Zona Istok, te zona Zapad koje u svom sastavu imaju 33 tvrtke gdje je zaposleno oko 525 ljudi.
„Ovako veliki broj zaposlenih u poslovnim zonama, ukazuje na potrebu za daljnjim razvijanjem uvjeta da se otvori planirana zona Sjever koja bi u velikoj mjeri pomogla da se proizvodnja u ludbreškom kraju počne približavati nikad dosegnutoj stopi zaposlenosti iz 70-ih godina prošlog stoljeća. U poslovne je zone do sad uloženo 17.900.533 kn.
Zona male privrede A i B zauzima površinu od 43.895 m2, a važna je činjenica da je ova zona u potpunosti komunalno opremljena. Iako je u zonu u vremenu od 1990. do 2001. godine uloženo 5 milijuna kuna, za ureðenje prometnica treba osigurati još 1 milijun kuna i za javnu rasvjetu 400.000 kn. U sklopu ove poslovne zone djeluje ukupno 7 tvrtki, od kojih su 3 proizvodne djelatnosti, zatim 3 uslužno-servisne djelatnosti, te 1 trgovinske djelatnosti. U ovoj zoni zaposleno je 182 osobe.
predstavljamo_rujan_10_ludbreg.jpgZona Zapad obuhvaća 68.112 m2. Tek je jedna parcela u ovoj zoni slobodna, te otvorena za nove investitore, a cijena zemljišta je 25 eura/ m2. Slično kao i zona male privrede A i B, tako i Zona Zapad zapošljava velik broj djelatnika odnosno njih 244 i to u 11 tvrtki, od kojih su 6 proizvodne djelatnosti, 4 uslužno servisne, te 1 trgovine. U komunalno opremanje ove zone, od 1996.do 2007., uloženo je 5.111.000 kn. Za ureðenje prometnica u zoni treba još osigurati 800.000 kn te za postavljanje javne rasvjete 400.000 kn.
Zona Istok počela se ureðivati 2000-te i do 2009. je u njeno ureðenje utrošeno 7.789.533 kn, a zauzima površinu od 63.851 m2. Komunalno je to najureðenija ludbreška poslovna zona. Sedam tvrtki, od kojih su 2 proizvodne djelatnosti , 4 uslužno-servisne, a 1 trgovačka tvrtka, zapošljava 37 djelatnika. Baš kao i u Zoni Zapad, tako i u Zoni Istok postoji još samo 1 slobodna parcela od 3.162 m2.
Kako su sve 3 poslovne zone gotovo u potpunosti zauzete, gradska uprava sve svoje aktivnosti usmjerava na stvaranje preduvjeta za otvaranje Zone Sjever. Veličina od 131.960 m2 ukazuje na činjenicu da je to ujedno i najveća poslovna zona u kojoj bi se, sa strateškim razmišljanjem mogli dovesti investitori, koji bi Ludbregu i čitavoj ludbreškoj regiji podigli standard. Infrastruktura postoji, ali samo do granice Zone, što govori o potrebi daljnjeg ulaganja“.
Tvrtkama koje pokažu zanimanje za preseljenje svoga poslovanja u poduzetničke zone grad nudi smanjenje komunalnog doprinosa, smanjenje komunalne naknade, smanjenje taksi na tvrtku, umanjenje cijene za poduzetnika kod kupnje zemljišta i infrastrukture, prodaju parcela uz odgodu plaćanja ili kredit. Grad prvenstveno želi privući tvrtke koje su proizvodne, zbog činjenice da one zapošljavaju veći broj djelatnika, kao i veće trgovačke lance. Prilikom formiranja poduzetničke zone, najveći problemi odnose se na usitnjenost posjeda. Iz toga se dalje generiraju problemi u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, kupnji  zemljišta i visokoj cijeni komunalne infrastrukture. Unatoč svemu tome, u gradu Ludbregu su svjesni da novih radnih mjesta i gospodarskog razvoja grada neće biti bez otvaranja novih poduzetničkih zona.

                             Dani Ludbreške Svete Nedjelje
Grad Ludbreg u suradnji s Turističkom zajednicom Grada, svaki mjesec u tijeku godine, organizira niz manifestacija turističkog, kulturnog ili gospodarstvenog sadržaja. Tomislava ističe: „Nedavno smo otvorili Ludbrešku vinsku cestu pa su se ljudi počeli više interesirati za turističku djelatnost. četiri ovogodišnja „Cajnger placa“ (svake druge subote tijekom ljeta) izmamila su na središnji trg nekoliko tisuća graðana Ludbrega i šire regije. Brojni izlagači i zabavni sadržaji doprinijeli su tome da ova manifestacija bude atraktivna i ostvari veliki promidžbeni učinak“.
Manifestacija „Sveta Nedjelja“ odavno je regionalnog karaktera, a iduće godine bit će 600 godina kako se u Ludbreg hodočasti. Svetište Predragocjene Krvi Kristove je euharistijsko svetište jedinstveno u Hrvata, a meðu rijetkima koje je utemeljeno pismenim ukazom samog Svetog Oca. Bulom pape Leona X. priznata je i potvrðena čudesna pojava Krvi Kristove u kapelici današnjeg dvorca Batthyany. čudo se zbilo 1.411. g. kada se svećeniku, za vrijeme služenja mise, vino u kaležu pretvorilo u krv. On se uplašio i nije to odmah rekao, tek je na samrti priznao. Ludbreška „Sveta Nedjelja“ koja se od davnina održava krajem kolovoza i završava prve nedjelje u rujnu, jedno je od najvećih proštenja u Hrvatskoj. Gradonačelnik nam kaže: „Naša je želja, ali i želja Crkve, da nas iduće godine posjeti papa kojem smo uputili poziv za posjetu“.

Kapitalne investicije, krediti, potpore…
Gradonačelnik Marijan Krobot ističe: „Područje Grada je dobro opremljenom komunalnom infrastrukturom (voda, struja, plin, telefon… ). Problem je kanalizacija koja još nije svugdje izgraðena, čak ni na području grada. U fazi je izrada projekta izgradnje kanalizacije i pročistača otpadnih voda za područje grada. Isto tako napravljeni su projekti sanacije odlagališta otpada. Problem je što je na lokaciji odlagališta otpada manji dio u vlasništvu države. A kako je naša država „spora“ i neodgovorna još uvijek nismo krenuli u sanaciju jer 5. g. ne možemo dobiti taj vlasnički list kako bi ishodili graðevinsku dozvolu. čak ni odgovor od države nismo dobili“.
„U okviru Projekta sustavnog gospodarenja energijom u gradu Ludbreg spremni smo aplicirati projekte prema Fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti radi uštede energije i upotrebu obnovljivih izvora energije za: dječji vrtić „Radost“, Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“, te gradsku komunalnu tvrtka „Lukom“, a sve sa ciljem kako efikasnije koristiti energiju, živjeti kvalitetnije i plaćati manje“.

Kontakt:
Grad Ludbreg
Trg Sv. Trojstva 14
Telefon: 042/810 876
Fax: 042/810 623
Mobitel: 099/703 81 57
www.ludbreg.biz
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Tomislava Sardelić želi još posebno naglasiti: „Tijekom 2009. g. u programu Javnih radova iz nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja u Gradu Ludbregu bilo je zaposleno 16 osoba sa Zavoda za zapošljavanje i 10 osoba romske nacionalne manjine, dok je ove godine kroz program Javnih radova zaposleno 15 osoba sa Zavoda za zapošljavanje i 9 osoba romske nacionalne manjine. U javne radove iz nacionalnog programa za rome i akcijskog plana desetljeća za uključivanje roma  Grad Ludbreg se uključio 2005. g., pa sve do danas.
Zapošljavanje u programima javnih radova pod nazivom „JAVNI RADOVI IZ NACIONALNOG PLANA ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA '' aktivna je mjera kojoj je cilj, društveno korisnim radom, afirmirati socijalnu uključenost i ublažiti socijalne posljedice nezaposlenosti kroz suradnju jedinica lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu i nevladinih udruga te povećati zapošljivost dugotrajno nezaposlenih osoba, naglaskom na njihovu socijalnu uključenost.
Uz samostalni gradski program '' Poduzetnik 3 '' Grad Ludbreg je zajedno s Varaždinskom županijom i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva sudjelovao u programima Lokalni projekti razvoja – Mikrokreditiranje i lokalni projekti razvoja malog gospodarstva gdje je grad sudjelovao s 1% subvencije, Ministarstvo s 2% i Županija u prvom s 1%, u drugom s 0,5%. Grad je isto tako donio Odluku o potporama poljoprivredi, u cilju poticanja razvoja poljoprivrede na području Grada, kroz subvencije i potpore za: nabavu sadnica za podizanje dugogodišnjih nasada; nabavu loznih sadnica; okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta; osiguranja usjeva, nasada i stoke; držanje pčela; umjetno osjemenjivanje stoke i sredstva za deratizaciju“.  

V. Mihajlović,   rujan 2010.