Pravilnik o radu - šesti dio


Petak, 12 Lipanj 2009

Pravilnik sadrži 17 poglavlja i to: I. Osnovna tumačenja, II. Zasnivanje radnog odnosa, III. Zaštita života, zdravlja i privatnosti radnika, IV. Probni rad, V. Obrazovanje i osposobljavanje za rad, VI. Radno vrijeme, VII. Odmori i dopusti, VIII. Plaće i naknade, IX. Prestanak Ugovora o radu, X. Ostvarivanje prava i obveza iz radnih odnosa, XI. Izumi i tehnička unapreðenja, XII. Zabrana takmičenja radnika s poslodavcem, XIII. Naknada štete, XIV. Poslovna tajna, XV. Organizacija rada u društvu, XVI. Zaštita dostojanstva radnika, XVII. Završne odredbe.

U zadnjem nastavku objavljujemo poglavlja  XI. Izumi i tehnička unapreðenja, XII. Zabrana takmičenja radnika s poslodavcem, XIII. Naknada štete, XIV. Poslovna tajna, XV. Organizacija rada u društvu, XVI. Zaštita dostojanstva radnika i XVII. Završne odredbe.

 

XI.   IZUMI I TEHNIčKA UNAPREÐENJA

članak 91.
Izum je novoostvareno rješenje nekog tehničkog problema koje poslodavac može upotrijebiti u svom poslovanju i koje ispunjava zakonske uvjete za dobivanje patenta.
Tehničko unapreðenje je tehničko rješenje kojim se proizvodni postupak unapreðuje svrsishodnijom upotrebom poznatih tehničkih sredstava i tehnoloških postupaka i time postiže veća učinkovitost, bolja kakvoća proizvoda, ušteda materijala i energije, bolje korištenje strojeva i ureðaja, bolji nadzor proizvoda i veća sigurnost na radu ili dobivanje novog proizvoda koji nije predmet patenta.

članak 92.
Radnik je dužan o izumu ostvarenom na radu i u svezi s radom obavijestiti poslodavca. Izum pripada poslodavcu.
Radnik može predložiti poslodavcu prihvaćanje teničkog unapreðenja.

članak 93.
Za izume i unapreðenja temeljem odredbi ovog Pravilnika radnik ima pravo na naknadu u visini koju će utvrditi stručna komisija poslodavca prema prosudbi korisnosti izuma odnosno tehničkog unapreðenja uzimajući u obzir:
- tehnički i gospodarski značaj izuma odnosno tehničkog unapreðenja,
- gospodarsku korist koja će se ostvariti upotrebom,
- vrijednost sredstava koja je poslodavac uložio ili će uložiti u ostvarenje izuma odnosno tehničkog unapreðenja,
- druge okolnosti od značaja za odreðivanje naknade.
Na osnovu prosudbe rezultata koji će se ostvariti primjenom izuma odnosno tehničkog unapreðenja i vrijednosti sredstava koja je poslodavac uložio ili mora uložiti u primjenu izuma odnosno tehničkog unapreðenja, komisija će prosuditi koju gospodarsku korist može poslodavac očekivati primjenom izuma odnosno tehničkog unapreðenja u narednih 5 godina.

članak 94.
Posebnim ugovorom utvrdit će se nadoknada za primjenjeni izum ili tehničko unapreðenje, a ako je radnik nezadovoljan ponuðenom naknadom može zahtijevati da istu utvrdi nadležni sud.
Na izum kojeg radnik ostvari izvan rada ili koji nema veze sa radom, a u svezi je s djelatnošću poslodavca, poslodavac ima pravo prvokupa.
Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o izumu, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom.

XII. ZABRANA TEKMIčENJA RADNIKA S   POSLODAVCEM

Zakonska zabrana utakmice

članak 95.
Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuði račun obavljati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac, uz zapriječenu mjeru izvanrednog otkaza ugovora o radu, te svih posljedica propisanih ovim Pravilnikom i Zakonom o radu.

Ugovorna zabrana utakmice

članak 96.
Poslodavac može sa radnikom ugovoriti da se radnik odreðeno vrijeme, a najduže dvije godine nakon prestanka radnog odnosa kod poslodavca ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržnoj utakmici s poslodavcem, te ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se takmiči s poslodavcem.
Poslodavac donosi odluku o potrebi zaključenja ugovora o ugovornoj zabrani utakmice za svaki pojedini slučaj.

članak 97.
Radnicima izabranim na radno mjesto s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima zabranjeno je na bilo koji način obavljati poslove za drugog poslodavca i imati vlastito trgovačko društvo ili obrt, odnosno vlasnički udio u drugom društvu, osim uz prethodnu suglasnost Uprave poslodavca.

XIII.   NAKNADA ŠTETE

članak 98.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.
Visina štete utvrðuje se na osnovu cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, odnosno njene tržne cijene, a ako ovih nema procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

članak 99.
Naknada štete odreðuje se u paušalnom iznosu do 1.000,00 kuna, ako je prouzrokovana:
- zakašnjenjem u dolasku na posao, izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuštanjem rada prije kraja radnog  vremena
- neopravdanim izostankom sa rada,
- alkoholiziranjem za vrijeme rada,
- nepoštovanja radne i tehnološke discipline,
- nepoštovanje propisane zaštite na radu,
- nepoštovanje propisanih mjera protupožarne zaštite,
- nepoštovanje zakonskih odredbi ili odredbi pravila propisanih po poslodavcu,
- nepoštovanje otkaznog roka,
- nepravovremenim i nemarnim obavljanjem poslova i radnih zadataka.
Ako je šteta počinjena navedenim radnjama veća od 1.000,00 kn poslodavac će zahtijevati naknadu iznosa stvarne štete.

članak 100.
Odluku o naknadi štete iz prethodnog članka ovog Pravilnika donosi Uprava poslodavca na temelju pismenog zahtjeva i prijedloga rukovoditelja radnika.
Uprava poslodavca nije obvezna uvažiti prijedlog rukovoditelja.
Uprava poslodavca svojom odlukom može utvrditi da se iznos naknade štete sustegne od radnikove plaće u razdoblju od 1 - 6 mjeseci uvažavajući socijalni status radnika.

članak 101.
U slučaju da radnik smatra da je nepravilno utvrðeno djelo ili visina paušalne štete može u roku od 8 dana od dana prijema Odluke uložiti prigovor Upravi poslodavca, navodeći sve okolnosti koje su od utjecaja za procjenu postojanja štete odnosno njegove odgovornosti za štetu uz navoðenje dokaza za svoje navode.
Uprava, direktor poslodavca donosi odluku po prigovoru zaposlenika u roku od 15 dana po prijemu prigovora.
Odluka direktora je konačna i izvršna.

članak 102.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu nadoknaditi iznos naknade isplaćene trećim osobama sa zakonskim zateznim kamatama od dana isplate.

XIV.   POSLOVNA TAJNA

članak 103.
Poslovnom tajnom smatraju se isprave i podaci čije bi priopćavanje ili davanje na uvid neovlaštenoj osobi bilo protivno poslovanju društva ili bi štetilo poslovnom ugledu društva.

Poslovnom tajnom smatraju se i svi drugi podaci značajni za poslovanje poslodavca, bilo da su poslovne ili osobne naravi, te o organizaciji i ustroju poslodavca, poslovnom i proizvodnom programu i postupcima, te podaci kojima se koriste radnici u obavljanju svojih radnih obveza.
Radnik je obvezan čuvati tajnu o prihodima svojih suradnika, te o svim drugim osobnim podacima radnika.

članak 104.
Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi radnici koji na bilo koji način saznaju za ispravu ili podatak koji se smatraju poslovnom tajnom.
Dužnost čuvanja poslovne tajne ostaje i nakon prestanka radnog odnosa kod poslodavca.

članak 105.
Odavanje poslovne tajne povlači za sobom izvanredni otkaz radniku, a poslodavac pridržava pravo naknade eventualno nanesene štete.

XV. ORGANIZACIJA RADA U DRUŠTVU

članak 106.
Poslodavac obavlja svoju djelatnost putem organizacijskih i radnih dijelova koji su u funkciji ekonomičnog i racionalnog gospodarenja, razvoja društva i stjecanja dobiti.
Organizacijski i radni dijelovi društva su oblik povezivanja poslova koje obavljaju pojedini zaposlenici, medota rada, organizacijskih i radnih postupaka kojim se omogućava nesmetano i svrsishodno obavljanje djelatnosti društva.
Organizacijski ustroj i organizacione promjene radi ostvarivanja ciljeva iz prethodnih stavaka ovog članka u isključivoj su nadležnosti uprave društva.

članak 107.
Svi radnici zaposleni na radnom mjestu trgovac, poslovoða trgovine, blaganik trgovine, odnosno skladištari i svi ostali radnici koji zadužuju robu, a obavljaju svoje poslove na istom radnom mjestu, odgovaraju za manjak ili višak utvrðen zapisnikom o popisu roba – inventuri na jednake dijelove.  

XVI.   ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

članak 108.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadreðenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.
Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

članak 109.
Od poslodavca Odlukom imenovana osoba za zaštitu dostojanstva radnika dužna je najkasnije u roku od osam dana od primitka pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
U postupku ispitivanja pritužbe ispitat će se radnika koji je pritužbu podnio, osobu za koju se tvrdi da je uznemiravala ili spolno uznemiravala radnika, utvrditi način i okolnosti uznemiravanja te izvesti i druge dokaze u svrhu utvrðenja relevantnih činjenica, te o tome sačiniti zapisnik koji potpisuju osoba za zaštitu dostojanstva radnika i radnik koji je podnio pritužbu, a mogu ga potpisati i druge osobe koje su sudjelovale u postupku kao što su osoba protiv koje je pritužba podnesena, sindikalni povjerenik ukoliko postoji ili sindikalni predstavnik i sl.     
Ukoliko zaštitu dostojanstva radnika provodi imenovana osoba pri poslodavcu ona je dužna izvijestiti upravu poslodavca o pristiglim pritužbama i poduzetim radnjama i mjerama.

članak 110.
Ako utvrdi da je radnik koji je podnio pritužbu uznemiravan ili spolno uznemiravan, osoba za zaštitu dostojanstva radnika će upozoriti ovlašteno tijelo poslodavca na potrebu hitnog poduzimanja mjera kojima se sprečava nastavak uznemiravanja odnosno spolnog uznemiravanja.
Osoba za zaštitu dostojanstva radnika može poduzeti sljedeće mjere:
a) protiv radnika koji uzmenirava ili spolno uznemirava:
- Predložiti sklapanje aneksa ugovora o radu za druge poslove tj. dati joj otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora – ukoliko ta osoba – radnik odbije potpisati izmjenu ugovora o radu, dati će joj se izvanredni otkaz ugovora o radu.
- Ukoliko se radi o lakšem obliku uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja radnika upozoriti na povredu radne obveze zbog uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja s mogućnošću davanja izvanrednog otkaza ugovora o radu,
- radnika koji čini povredu uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja privremeno ga rasporediti na druge poslove ili mjesto rada
- poduzeti druge mjere i radnje po slobodnoj ocjeni poslodavca ili imenovane osobe za zaštitu dostojanstva radnika
b) za radnika koji se uznemirava:
- privremeno ga rasporediti na drugo mjesto rada uz njegovu suglasnost
- privremeno mu odobriti prestanak rada uz naknadu plaće dok mu se ne osigura zaštita
- poduzeti druge mjere i radnje po slobodnoj ocjeni poslodavca ili imenovane osobe za zaštitu dostojanstva radnika.

članak 111.
Ako poslodavac u roku iz čl.109. ovog Pravilnika ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oče¬kivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

članak 112.
Svi podaci utvrðeni u postupku zaštite dostojanstva rad¬nika su tajni.
Protivljenje radnika ponašanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne smije biti razlog za diskriminaciju radnika.
U slučaju spora teret dokazivanja je na poslodavcu.

 XVII.   ZAVRŠNE ODREDBE

članak 113.
Pravilnik o radu se mijenja i dopunjuje na način koji je propisan za njegovo donošenje.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana njegovog objavljivanja na oglasnoj ploči poslodavca.
Pravilnik je objavljen dana 01. siječnja 2009. godine.

članak 114.
Za slučajeve koji nisu utvrðeni odredbama ovog Pravilnika neposredno se primjenjuju odredbe Zakona o radu, kao i odredbe drugih zakonskih propisa i ostalih akata poslodavca.
Ako su neke odredbe ovog Pravilnika u suprotnosti s Zakonom o radu ili nekim drugim zakonskim propisom, primjenjivati će se neposredno zakonske odredbe.


U Osijeku, 01. svibnja 2009. godine

                                                                                                                           KNEŽEVIć d.o.o. Osijek
                                                                                                                                          direktor

 

priredio: D. Z. dipl. iur.   svibanj 2009.