ADSense_02


INVESTITORI TRAŽE BRŽU ADMINISTRACIJU I MANJE POREZE


Srijeda, 04 Srpanj 2018

Hrvatska bi trebala porezno rasteretiti područje investicijskih ulaganja u nekretnine i ubrzati administrativne procedure kako bi bila atraktivnija ulagačima. 

Svi sudionici konferencije su ove dvije stvari definirale kao ključne za privlačenje kapitala, kako domaćeg tako i stranog. Vodeći svjetski stručnjaci iz oblasti nekretnina smatraju da je Hrvatska predivna i investicijski veoma interesantna zemlja, ali da je porezno opterećenje u Hrvatskoj preveliko, te da ulagači imaju mnoge obveze koje ne postoje u drugim posebno konkurentskim zemljama, kao što su davanja za vodno gospodarstvo, komunalna naknada, spomenička renta, naknada za prenamjenu zemljišta i dr. Spora administracija i neriješeni imovinsko-pravni odnosi često koče poduzetničke projekte koji bi pridonijeli povećanju dohotka i otvaranju novih radnih mjesta za naše građane. Predsjednik vlade Andrej Plenković često naglašava da očekuje razdoblje optimizma, ulaganja i novih poslovnih poduhvata, te da Vlada u tome pravcu i zasniva svoju politiku. Često napominje da su tri relativno nova zakona iz oblasti građenja (Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o građevinskoj inspekciji) značajno pridonijela bržem dobivanju građevinskih dozvola. Obećao je da će investicije u Hrvatskoj u 2018 g. biti znatno više nego u 2017. Vlada je u srpnju 2017. g. donijela Smjernice ekonomske i financijske politike za razdoblje od 2018.-2020. g. Osnovni okvir makroekonomske politike RH u ovim Smjernicama je određen izlaskom države iz višegodišnje recesije ostvarenim temeljem rasta izvoza roba i usluga te potrošnje kućanstava, uz snažniju apsorpciju sredstava iz EU fondova. Stoga je predviđeno da će u nadolazećem srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika biti usmjerena na iskorištavanje pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja te stvaranje temelja za trajan i stabilan gospodarski rast, kao i na ubrzanje stope rasta potencijalnog bruto domaćeg proizvoda. Slijedom toga, navedeno je u Smjernicama, u 2018. g. očekuje se realan rast BDP-a od 2,8 %, zatim u 2019. g. 2,6 %, a u 2020. g. 2,5 %. Istovremeno, fiskalna politika RH bit će određena naporima u svrhu daljnjeg jačanja fiskalne održivosti te poticanja ekonomskog rasta i razvoja uz osiguravanje primjerene skrbi za građane RH, te poboljšanja poduzetničke klime u zemlji. Kako bi se to ostvarilo potrebne su sveobuhvatne reformske aktivnosti svih dionika u ovom procesu. Ostvarivanje programa gospodarskog oporavka, akcijskog plana Vlade za pomoć investitorima i objava kataloga investicijskih projekata su dobre pretpostavke za zamah gospodarskih i investicijskih aktivnosti i izlazak iz krize. Još uvijek je za ulaganja investitorima najatraktivniji grad Zagreb, ali je i hrvatski Jadran veoma privlačan. U zajednički cilj poticanja ulaganja trebaju se uključiti sudovi, zemljišno-knjižni uredi, katastri, urbanizam kao i sve druge institucije uključene u rješavanje potrebne dokumentacije za realizaciju investicijskih projekata.

Neučinkovita i spora administracija

Trenutna administracija je dosta neorganizirana, neučinkovita, spora u rješavanju predmeta, te većina djelatnika ne razumije da su oni „servis“ na usluzi investitorima i građanima, a ne „bogom dati činovnici“ kojima se ulagači trebaju klanjati (ne blagim klimoglavom nego do zemlje). Morali bi napokon shvatiti da je vrijeme takvoga razmišljanja davno prošlo, a da njihovo radno mjesto nije zabetonirano do „mirovine“, te da postoje mladi, obrazovani i sposobni kadrovi koji mogu pokrenuti taj „blokirani administrativni kotač“. Na žalost, taj kotač se ne može deblokirati samo „posipanjem odgovarajućim sprejem“. Pod ovim podrazumijevam „ad hoc“ promjene rukovoditelja, pročelnika, povjerenika ili kako se već zovu, koji ne donose nikakve značajne promjene na bolje. Potrebno je „blokirani kotač“ potpuno rastaviti, a svaki komad posebno „izbrusiti“ te ponovo ugraditi da bi tada cijeli kotač mogao glatko da se okreće. Drugo rješenje je dovođenje kompletno nove garniture željne dokazivanja koja će se znati ponašati u skladu s modernim zahtjevima tržišta. Kao glavne prepreke ulaganjima u Hrvatskoj spominju se nesređene zemljišne knjige, šuma papira koje je potrebno prikupiti za dobivanje odobrenja za građenje, prevelik broj nepotrebnih suglasnosti javnopravnih tijela, susjeda, kao i nezainteresiranost lokalnih vlasti i premali broj područja koji imaju osiguranu svu potrebnu infrastrukturu. Ulagačkoj klimi ne ide u prilog ni to, što ulagači za neke projekte uspiju zakonski ishoditi potrebne dozvole, a onda se tijekom realizacije projekta dovodi u pitanje ispravnost ishođenja tih dozvola. Kroz razne upravne nadzore nad izdanim dozvolama (u okviru istog Ministarstva) često dolazi i do ukidanje ili poništenje dobivenih dozvola čime ulagače dovode u nezavidan položaj. To je samo jedan od „reketa“ kojima su, nažalost, izloženi investitori o kojima se toliko priča. Mnoga strana poduzeća koja su ulagala u Hrvatskoj žalila su se na korupciju koja je u direktnoj vezi sa nedovoljno jasnim zakonodavstvom (posebno na lokalnoj razini) koje se stalno mijenja. Ozbiljniji investitori navode da Hrvatska nije „prijateljski“ naklonjena stranim investitorima kao što to navode u raznim ekonomskim smjernicama ili političkim obraćanjima jer se u Hrvatskoj na strane investitore ne gleda kao na nekog tko će osiguravati nova radna mjesta, nego na “stranca koji dolazi oduzeti nešto Hrvatskoj”.

Na žalost krajnji rezultat navedenih „kočnica“ je vrlo malo dizalica na našim gradilištima. Priznajem da je i ekonomska kriza učinila svoje, no barem je sada pravo vrijeme za oporavak i kvalitetnu pripremu novih investicijskih projekata, te veliku zaokret prema naprijed.

dr.sc. Miodrag Bandur, dipl.ing.građ.

Izvor: Časopis Poduzetnik

Lipanj 2018.

 

ADSense_04