ADSense_02


Zvonimir Kurtović – dopredsjednik Australsko-hrvatske gospodarske komore, Sydney: Ideja komore je olakšati poslovanje u Hrvatskoj i poticati ulaganja


Utorak, 04 Prosinac 2018

*Volimo Hrvatsku jednako kao i Hrvati koji žive tamo, a hrvatski iseljenici najveći su investitori u Hrvatsku *Robna razmjena između Australije i Hrvatske povećala se deset puta od osnutka komore

Zvonimir Kurtović rođen je 1970. godine u Osijeku te je ponosni otac trojice sinova. Bio je vrlo aktivni sudionik Domovinskog rata i „Oluje“, a iz Hrvatske je otišao kao vrlo mlad i u Australiji je stekao zvanje tzv. ovlaštenog menadžera (eng. chartered manager). Sa Zvonimirom smo razgovarali kao s dopredsjednikom Australsko-hrvatske gospodarske komore, ali i o njegovim osobnim poduzetničkim iskustvima.

Otišli ste u Australiju i tamo započeli svoju poslovnu karijeru, kada i kako je to bilo? Što konkretno radite i imate li poslovne odnose s Hrvatskom?

U Australiju sam došao početkom 1996. godine vezano uz projekt predsjednika Tuđmana i tadašnjeg državnog vrha, koji su po uzoru na tzv. „irski model“ željeli otvoriti posebni ured u svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske s ciljem poticanja Hrvata u iseljeništvu na ulaganja u Hrvatsku kako bi se čim bolje povezali Hrvati u domovini i dijaspori te kako bi se pomoglo gospodarskom oporavku Hrvatske nakon ratnih razaranja. Iz više razloga taj projekt nikad, nažalost, nije zaživio, ali ja sam odlučio ostati u Australiji. Počeo sam intenzivno učiti engleski jezik koji nisam pričao jer smo u školi učili francuski. Mislio sam da je jako važno dobro znati jezik zemlje u kojoj živite jer je bez toga sve puno teže, a neke stvari su nemoguće. Također sam od samog početka intenzivno sudjelovao u aktivnostima hrvatske zajednice diljem Australije. Poslovnu karijeru započeo sam u IT sektoru, ali to nije bilo za mene jer sam karakterno jednostavno prenemiran tip osobe da bih mogao cijeli dan sjediti negdje u uredu. Nakon stjecanja diplome ovlaštenog menadžera i završetka renomiranog sveučilišta čija je diploma međunarodno priznata, vrlo uspješno započeo sam svoju menadžersku karijeru najprije na poslovima nadzora uređenja interijera, a nakon toga prebacio sam se na nadzor izgradnje eksterijera, što na neki način radim i danas jer sam vlasnik tvrtke „Tomark“, koja je specijalizirana za izradu posebnih fasada. Građevinska industrija u Australiji vrlo je razvijena i puno se gradi, a osim Australaca, dosta surađujem s poslovnim ljudima iz Kine, Malezije i Južne Koreje, ali i iz Europe. Naravno, imam poslovne odnose i s Hrvatskom u koju sam puno uložio u svakom smislu pa tako i u financijskom. Osim tvrtke u Australiji, koja je moj glavni oblik poslovanja, također se bavim uvozom i izvozom nekih specijalnih proizvoda, a od nedavnih većih ulaganja u Hrvatskoj valja istaknuti izgradnju stanova za turističke svrhe u Ninu.

Dopredsjednik ste Australsko-hrvatske gospodarske komore New South Wales koja je osnovana sa ciljem olakšanja poslovanja i trgovine između Australije i Hrvatske te stvaranja mogućnost za poslovanje i umrežavanje svojih članica. Kada je komora osnovana i jeste li se približili cilju zbog kojeg je osnovana? U Australiji živi oko 200.000 hrvatskih iseljenika (ispravite me ako griješim) koji su važna spona u boljim gospodarskim, kulturnim i društvenim vezama između dvije zemlje. Kako komora može pomoći u ovom povezivanju?

Komora je osnovana početkom 2015. godine uz veliku podršku tadašnjeg veleposlanika Republike Hrvatske u Australiji, gospodina Damira Kušena, te generalnog konzula Republike Hrvatske u Sydneyu, gospodina Hrvoja Petrušića. Naime, ono što je hrvatska zajednica napravila u Australiji je naprosto čudo u svakom pogledu, osim možda u poslovnom, a potencijali u zajednici su golemi. Naime, usudio bih se reći da možda niti jedna druga etnička zajednica nema takve društvene klubove, sportske klubove, župe, folklorna društva i sve ostalo kao mi Hrvati u Australiji, ali u poslovnom smislu ipak nismo na toj razini. Da se razumijemo, Hrvate koji su izvrsni stručnjaci lako ćete naći u svim granama poslovanja, ali jako smo raštrkani, ne vidimo se i ne čujemo kao pojedinci. 

Jedan od razloga osnivanja komore bio je povećanje „vidljivosti“ (eng. visibility) Hrvatske te Hrvata u Australiji kako bi se preko toga poboljšali rezultati u realnom sektoru. Do toga je došlo vrlo brzo jer se robna razmjena između Australije i Hrvatske povećala deset puta od osnutka komore. Nadalje, pojedinačno se neke stvari mogu napraviti samo do određene razine, a neke uopće nije moguće ostvariti ako se ne rade na razini institucije. Tu ću navesti primjer da na poziv australske vlade aktivno sudjelujemo u pregovorima Australije i Europske Unije o slobodnoj trgovini, a do toga nikad ne bi došlo bez osnivanja organizacije jer niti jedan pojedinac nema pristup takvim pregovorima.

Osim toga, trenutno imamo stotinjak članova od kojih su se mnogi upoznali upravo kroz komoru, a sada zajedno rade na vrlo uspješnim projektima. Mislim da sve gore navedeno potvrđuje kako smo se približili cilju osnutka komore, ali uvijek se može bolje.

Koliko komora djeluje na području Australije, tko su članice komore i kako ona funkcionira? Imate li suradnju s komorama koje djeluju na području SAD-a, Kanade i Južne Amerike?

Članice komore su australske tvrtke i pojedinci ponajprije hrvatskog porijekla, ali izuzetno nam je drago što imamo i članova nehrvatskog porijekla koji su nam se pridružili iz gospodarskih razloga. U Australiji trenutno djeluju 4 Australsko-hrvatske gospodarske komore- New South Wales (Sydney), Victoria (Melbourne), South Australia (Adelaide) i Western Australia (Perth). Naša u Sydneyu je najveća, a osim članova u saveznoj države New South Wales, također imamo članove i predstavnike u glavnom gradu Canberri te saveznoj državi Queensland (Brisbane i Gold Coast). Sve četiri komore formalno su samostalne, ali naravno da usko surađujemo, podržavamo se te zajedno radimo na mnogim projektima. Koliko je meni poznato, u Americi i Kanadi djeluju slične udruge koje se možda ne zovu isto, ali im je svrha slična i bolja suradnja s njima jedan je od naših budućih ciljeva.

U ožujku ove godine u Sydneyu je organiziran Australsko-hrvatski poslovni forum na kojem je bilo dvadesetak predstavnika hrvatskih tvrtki i više od 100 predstavnika australskih kompanija. Što je pokazao ovaj forum?

Drago mi je što mogu kazati da sve 4 komore imaju potpisan sporazum o suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), a izuzetno sam ponosan što je moja komora u Sydneyu već neke ideje provela u djelo. Tu bih želio istaknuti da smo početkom ove godine organizirali uspješan poslovni forum u Sydneyu na kojem smo ugostili poslovnu delegaciju od dvadesetak kompanija iz Hrvatske zajedno s predstavnicima hrvatskih gospodarskih komora i državnih tijela. Na forumu su također bili predstavnici stotinjak australskih kompanija i sve skupa rezultiralo je nekim zajedničkim projektima, u kojima se posebno istaknuo gospodin Marko Kukec i njegova tvrtka Alpha Aplikacije koji su odradili mnogo izvrsnih poslova za australsko tržište. Dakle, ideja komore je olakšati poslovanje u Hrvatskoj i poticati ulaganja kroz našu suradnju s HGK, a u isto vrijeme umrežiti što više Hrvata u Australiji.

Mogu li se zaista izgraditi bolji gospodarski odnosi između država koji će pomoći razvitku mnogih malih i srednjih poduzetnika s obje strane? Kako?

Nema dvojbe da se takvi gospodarski odnosi između država mogu izgraditi te se može pomoći razvitku mnogih malih i srednjih poduzetnika s obje strane, prvenstveno upućivanjem na prave adrese na samom početku kad mnogi poduzetnici uopće ne znaju od kuda zapravo početi. Nadalje, izmjena iskustava je neprocjenjiva, pogotovo između ljudi koji rade slične poslove u drugačijim sustavima. Ovdje umrežavanje ljudi dolazi do izražaja u punom smislu.

Hrvatska je ušla u EU prije pet godina. Je li se nakon toga situacija popravila, osjete li poduzetnici to kao prednost ili je sve po „starom“? Koji je smjer poslovne suradnje lakši: Australija-Hrvatska ili Hrvatska-Australija?

Vidim nekih malih administrativnih pomaka, ali to je sve presporo. Potencijala zasigurno imamo, ali moramo ga realizirati. Po meni je smjer poslovne suradnje Hrvatska-Australija lakši jer su naši ljudi vrijedni i sposobni te se lako i brzo snađu u sređenijem sustavu od onoga iz kojeg su došli.

Što je po Vama ključno za uspjeh u poslu, ali i općenito u životu? Vrijede li neka druga pravila za Hrvatsku, a druga za Australiju i svijet?

Pitanje uspjeha relativno je osobno pitanje na koje će svatko drugačije odgovoriti. Ako pričamo o poslovnom uspjehu, to bi možda bilo raditi ono što voliš, a da od toga možeš dobro živjeti. Rad i disciplina tu su vrlo bitni. Osim toga, kaže se da je zdravlje najbitnije, a zaista tako i mislim.

Upoznao sam Vas na skupu Meeting G2, onda ste bili i gost Osijeka. Što Vas inače vezuje za Osijek? Tada ste rekli što su našim iseljenicima najveće prepreke za veća ulaganja u Hrvatsku. Birokracija, više otvorenosti… Što još?

Rođen sam u Osijeku, a tu mi je i cijela obitelj. Volim cijelu Hrvatsku, ali naravno da Osijek ima posebno mjesto u mom srcu. I dalje mislim da su birokracija i više otvorenosti bitne prepreke, a dosta mi smeta i negativan odnos nekih medija prema hrvatskom iseljeništvu, gdje se dosta stvari nepotrebno ocrnjuje, a o dobrim stvarima baš se i ne čuje. Mi volimo Hrvatsku jednako kao i Hrvati koji žive tamo, a osim toga, hrvatski iseljenici najveći su investitori u Hrvatsku. Pogledajte samo podatke o ogromnim brojkama o tome koliko svake godine Hrvati iz dijaspore ulože i pošalju novaca u domovinu, a tu se radi samo o službenim podacima, vjerujem da su stvarne cifre i puno veće.

Jeste li optimist kada su u pitanju novi poslovi između naših iseljenika u svijetu i Hrvatske. Volio bih kada bi nam preporučili nekoliko poduzetnika u Australiji koje bi predstavili u časopisu Poduzetnik, vrlo rado bismo otvorili rubriku „Naši u iseljeništvu“.

Optimist sam po prirodi pa tako i što se tiče novih poslova između Hrvatske i naših iseljenika u svijetu. Mislim da je ideja izvrsna po pitanju nove rubrike i u Australiji ima jako puno Hrvata koji su ovdje došli s jednim koferom, a napravili su čuda zahvaljujući napornom radu i sposobnostima. Uskoro ću Vam se javiti vezano uz imena pa ih onda možete kontaktirati.

Pokrenuli smo projekt „Biti Bolji-Be Better“, namijenjen učenicima i studentima, naše goste poduzetnike je poslušalo više od 14.000 učenika i studenata u Hrvatskoj. Postoji li mogućnost da netko od poduzetnika iz Australije, možda iz redova članica komore, bude gost neke od škola u Slavoniji kada se dogovorimo? Puno bi nam značila podrška komore.

Svakako postoji mogućnost da netko od poduzetnika iz Australije bude gost u nekim školama u Slavoniji. Ja sam pohađao Osnovnu školu Franje Krežme u Osijeku i bila bi mi čast odvojiti malo svojeg vremena za tu predivnu djecu i Vaš izvrstan projekt kad sljedeći put dođem doma.

Na samom kraju želim zahvaliti časopisu Poduzetnik i Vama osobno, gospodine Mihajlović. Vaši napori i fokus na pozitivne stvari u domovini zaista su hvale vrijedi te Vas molim da samo tako nastavite, imate moju punu podršku.

Osobna iskustva poduzetnika govore kako neki faktori usporavaju ili odvlače strane investicije u Hrvatskoj – imate li neka svoja iskustva? Nije li konačno vrijeme da Hrvatska postane poželjna zemlja za ulagače?

Nažalost, kod nas se politika uvukla u sve pore društva, a to jednostavno ubija poslovanje. Kad tome dodate izuzetno sporu birokraciju i još sporije sudstvo, neminovno je da će doći do korupcije i da smo nekonkurentni. Poslovanje nije tu zbog politike, nego upravo obrnuto i moramo prestati s politiziranjem na svim razinama. Mnogo nas ulaže u Hrvatsku iz domoljubnih razloga, ali mora na kraju postojati i ekonomska računica kako bi projekt dugoročno bio uspješan i da bi svi bili zadovoljni. Potrebno je popraviti i porezni sustav jer ima zaista previše nepotrebnih opterećenja. Kada se poradi na uklanjanju gore navedenih problema, bit će više i stranih ulaganja.

Prema anketi provedenoj među iseljenicima najveći interes za ulaganje je pokazan za turizam, energetiku, elektroindustriju i prehrambenu industriju te start up projekte. Manje je interesa za građevinu ili primjera poljoprivredu. Što pokazuju istraživanja komore?

Naša istraživanja pokazuju slične rezultate, što je po meni i logično jer su to grane industrije u kojima smo najuspješniji pa su onda takve rezultate lako prepoznali i Hrvati u inozemstvu. Za sada je teško očekivati da će se netko izvana odlučiti ulagati u recimo poljoprivredu ako znamo na kakve će probleme naići na samom početku s nesređenim zemljišno-knjižnim odnosima.

Vladimir Mihajlović

Izvor: Časopis Poduzetnik

Studeni 2018.

ADSense_04