ADSense_02


Tomislav Petrović - načelnik Odjela ekološke i integrirane poljoprivrede


Srijeda, 09 Lipanj 2010

*Moramo težiti k tome da sva konvencionalna poljoprivredna proizvodnja preraste u integriranu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju *U drugoj polovici 2010. g. stupiti će na snagu novi Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda*

petrovic_-_intervju_svibanj_10.jpgTomislav Petrović, dipl.ing., načelnik Odjela ekološke i integrirane poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, roðen je 1967 godine u mjestu Rakitno, Posušje, Bosna i Hercegovina. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Ðakovu, a diplomirao poljoprivredu u Osijeku. U Zagrebu živi od 1994. godine gdje je do 2007. godine radio u Ministarstvu obrane, a od ...

lipnja 2007. godine pa do danas u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na poslovima ekološke i integrirane poljoprivredne proizvodnje. S Petrovićem smo razgovarali o stanju ekološke proizvodnje u Hrvatskoj i njenoj budućnosti.

Globalno nitko više ne može biti izuzet od posljedica narušavanja ravnoteže okoline. Treba li ekologiju, a to znači i ekološku proizvodnju, shvatiti kao način življenja, a ne kao zabrane. Kako promijeniti neke naše stare navike?
Ekološku poljoprivrednu proizvodnju trebamo shvatiti kao poseban oblik poljoprivredne proizvodnje koja je regulirana posebnim Zakonom i podzakonskim aktima za takvu poljoprivrednu proizvodnju. Svi oni koji proizvode po tim principima mijenjaju i način življenja. Trebali bi smo svi početi mijenjati način življenja kada je u pitanju zaštita okoliša, proizvodnja kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, dobrobiti  životinja i drugo. bez obzira kojim se oblikom poljoprivredne proizvodnje bavili. Stare navike je vrlo teško mijenjati ali s kvalitetnom edukacijom poljoprivrednih proizvoðača može se postići puno.


Prema strategiji iz 2005. g. Hrvatska je trebala imati pod ekološkom proizvodnjom oko 10% od ukupnih obradivih površina. Mi danas imamo oko 1,3% ukupno korištenih površina. Imate li neke konkretne podatke o broju ekoloških proizvoðača. Koji su rasponi poticaja za ekološku proizvodnju?
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nije u 2005. g. usvojilo strategiju za razvoj ekološke poljoprivrede. Meðutim, Ministarstvo priprema i planira tijekom 2010. g. usvojiti Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj do 2015. g.. Glavni ciljevi akcijskog plana biti će definiranje sadašnje uloge ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj i moguće uloge u budućnosti te odreðivanje glavnih strateških ciljeva i mjera (uključujući i postotke ukupnih površina do 2015. godine) razvoja ekološke poljoprivrede u vremenskoj perspektivi do 2015 g. te definiranje prioritetnih mjera po pojedinim sektorima, prezentiranje javnosti prednosti ekološke poljoprivrede (promocija biološke raznolikosti, zaštita tla, vode, klime, itd.).
Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN br 83/09, 153/09) ekološki proizvoðači pored osnovnog korisnici su i posebnog plaćanja za ekološku proizvodnju po hektaru (za oranice i višegodišnje nasade u iznosu od 2.750 kn/ha te livade i pašnjake u iznosu od 1.050,00 kn/ha). Ovaj vid potpore pokrenut je tijekom 2009. godine stoga očekujemo u 2010. godini povećan iskaz interesa
konvencionalnih proizvoðača za prelazak na ekološku proizvodnju uz potporu djelatnika HZPSS u smislu edukacije i informiranja. Tijekom 2009. g. u Upisniku ekoloških proizvoðača registrirano je 817 ekoloških proizvoðača te ukupno 14.193 ha.

                                                        Ekološka i integrirana proizvodnja
Ekološka proizvodnja je poseban je sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s meðunarodno usvojenim normama i načelima.
Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda donesen je 31. siječnja 2001. godine. Temelj za donošenje Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda predstavljala je Uredba Vijeća (EEZ) br. 2092/91 od 24. lipnja 1991. godine o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i označavanju tako proizvedenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Uredbom Vijeća (EZ-a) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda opozvana je Uredba (EEZ-a) br. 2092/91.
U drugoj polovici 2010. godine stupiti će na snagu novi Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda temeljen na Uredbi Vijeća 834/007.
Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivim mjerama.
Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda stupio je na snagu u mjesecu ožujku 2010. godine (NN32/10). Tijekom mjeseca svibnja 2010. godine biti će objavljene tehnološke upute za integrirano voćarstvo i vinogradarstvo, a tijekom mjeseca srpnja i kolovoza biti će objavljene tehnološke upute za integrirano povrtlarstvo i ratarske kulture za 2010. godinu.

tema_broja_svibanj_10_razgovor_petrovic.jpgKakva je situacija po županijama? Ima li županija koje još uvijek nemaju upisane ekološke proizvoðače? Kakva će biti situacija do ulaska Hrvatske u EU?
Po broju proizvoðača i upisanim površinama u ekološkoj poljoprivredi, prednjače Osječko-baranjska županija sa 3.693 ha i 116 proizvoðača te Sisačko-moslavačka županija sa 2.525 ha i 123 proizvoðača. U 2009. godini nije bilo županije koja nije imala ekoloških proizvoðača. Obzirom da ne znamo točan datum i godinu ulaska u EU možemo samo reći da prema radnom nacrtu Akcijskog plana za razvoj ekološke poljoprivrede koji je trenutno u izradi, postoji projekcija da bi do 2015. g. trebalo biti 6% poljoprivrednih površina pod ekološkim uzgojem u odnosu na ukupne poljoprivredne površine.

Postoje li ili će se raspisati Natječaji za pomoć u sufinanciranju ovih proizvoda?
Tijekom 2010. godine nisu planirana sredstva za sufinanciranje troškova stručnog nadzora nad ekološkom proizvodnjom i troškova certifikacije slijedom proračunskih ograničenja.
Meðutim, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja temeljem Pravilnika o provedbi programa razvitka seoskog prostora (NN br.71/05, 37/06, 109/06, 96/07 i 86/08) tijekom 2008. g. provelo je natječaj te dodijelilo financijska sredstva u okviru Mjere 5. pod nazivom „Sufinanciranje naknade troškova stručnog nadzora nad ekološkom proizvodnjom i troškova utvrðivanja sukladnosti s temeljnim zahtjevima u ekološkoj proizvodnji“.
Naime Ministarstvo je sufinanciralo troškove stručnog nadzora i certifikacije u visini do 50% ukupnih troškova. Meðutim, tijekom  2009. g. slijedom proračunskih ograničenja nismo bili u mogućnosti provesti natječaj za sufinanciranje naknade troškova stručnog nadzora nad ekološkom proizvodnjom i troškova utvrðivanja sukladnosti s temeljnim zahtjevima u ekološkoj proizvodnji.

                                                          Povjerenje graðana u certifikate
Sumnje u vjerodostojnost ekoloških certifikata mogu postojati dijelom i zbog opće klime nepovjerenja prema označavanju i certificiranju u Republici Hrvatskoj. činjenica je da poljoprivredni proizvoðači koji posjeduju certifikat „ekološkog proizvoda“ prolaze dvostruku kontrolu. Uz obvezni stručni nadzor, najmanje jednom godišnje, kojeg obavljaju ovlaštena nadzorna tijela, proizvoðači podliježu i kontroli svih nadležnih inspekcijskih tijela u poljoprivredi. Nadzorna tijela u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji takoðer imaju veoma stroga pravila nadzora od strane Hrvatske akreditacijske agencije koja nadzire sukladnost s normom HRN EN 45011.
Prehrambeni ili poljoprivredni proizvod označava se znakom »ekoproizvod« ako:
- je za njega izdana potvrdnica (certifikat),
- je proizveden bez uporabe GMO,
- nije bio podvrgnut ionizirajućem zračenju,
- je bio proizveden bez uporabe sintetičkih tvari za pospješivanje ili sprječavanje rasta biljaka ili životinja,
- je njegova proizvodnja ili prerada bila podvrgnuta stručnom nadzoru,
- sadrži najmanje 95% sirovinskog sastava iz ekološka proizvodnje.

Poduzetnici se žale da su troškovi ekološke proizvodnje visoki ne samo zbog više rada već i zbog ishoðenja certifikata i ostale dokumentacije. Ali isto tako, kažu, visoke su carine. Je li točno da se naša eko markica ne može koristiti kod izvoza već se treba dobiti i strana eko markica koja se dodatno plaća?
Ova tvrdnja je djelomično točna, naime pravilnim gospodarenjem i poštivanjem agrotehničkih principa ekološke proizvodnje, ekološki proizvoðači imaju manje troškove gnojiva koje mogu koristiti iz vlastitih izvora, a isto tako i zaštita bilja ne ovisi o skupim preparatima već se u ekološkoj proizvodnji ona provodi kroz niz preventivnih agrotehničkih mjera te kroz korištenje vlastitih biljnih pripravaka i relativno cjenovno povoljnih dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja.
Naime, ekološke proizvode nije moguće izvoziti u države članice EU obzirom da nismo na listi trećih zemlja koju vodi i odobrava EU Komisija. Ministarstvo je iskazalo interes prema EU Komisiji za postupak priznavanja odnosno stavljanja na listu trećih zemalja, meðutim mišljenja smo s obzirom na dugotrajnost postupka priznavanja, da bi se ulazak na listu trećih zemalja preklopio s ulaskom RH u EU.

Kažu da će integrirana poljoprivreda potisnuti ekološku jer je jednostavnija i jeftinija, a time i konkurentnija. Jesu li ove procjene točne? Podržavate li integriranu proizvodnju i kako?
Integrirana poljoprivredna proizvodnja ne može se usporeðivati s ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom. Svaka od njih regulirana je na svoj način. Mi se nadamo da će u budućnosti poljoprivredni proizvoðači prelaziti iz integrirane poljoprivredne proizvodnje u viši stupanj poljoprivredne proizvodnje a to je ekološka poljoprivredna proizvodnja. Trebamo težiti k tome da sva konvencionalna poljoprivredna proizvodnja preraste u integriranu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Trebamo podržavati i razvijati integriranu poljoprivrednu proizvodnju iz razloga što takova proizvodnja ograničava uporaba kemijskih sredstava za zaštitu bilja na najnužniju mjeru potrebnu za održanje populacije štetnih organizama ispod razine gospodarske štete.Trenutno je u izradi novi Zakon o potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju u kojem će biti definirane i potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju.

V. Mihajlović,  svibanj 2010.

ADSense_04