ADSense_02


Marija Ojurović - Virovitica


Petak, 22 Listopad 2010

*Marija je osmislila svoju novu stranicu života *Ništa ne smije biti prijetnja ukoliko ste educirani i spremni*

marija_svibanj_10.jpgMarija Ojurović, ing. agr., univ. spec. oec. roðena je 1961.g. u Virovitici. Osnovu školu završila je u Suhopolju, a Srednju ekonomsku školu smjera financije završila je u Virovitici. Nakon završene srednje škole se udaje za Miju, svoju ljubav iz rane mladosti i s njime ima dvoje djece: sina Alena koji je oženjen i ima malu kćerkicu Lanu, te kćer Iris, 22-godišnju studenticu dodiplomskog ...

studija ekonomije u Zagrebu. Marija je završila dodiplomski stručni studij poljoprivrede, smjera voćarstvo, vinarstvo i vinogradarstvo. Poslijediplomski specijalistički studij Poduzetništva u Osijeku upisuje u zimu 2006.g. Magistrirala je ove godine u veljači pod mentorskom palicom profesorice dr. sc. Slavice Singer s temom: Analiza potencijala rasta malih poduzeća.

Zašto Poslijediplomski studij Poduzetništva?
Razlog zbog kojeg sam upisala studij Poduzetništvo je upravo spoznaja da u svom poduzeću trebamo specijalistička znanja o upravljanju tržištem, znanja o poduzetničkom ponašanju, voðenju procesa, planiranju, poznavanju ponašanja kupaca, odnosi sa svim Stakeholderima, te poznavanje i analiziranje financijskih izvještaja kao pokazatelja uspješnosti poslovanja nekog subjekta. Tržišna performansa koja se odnosi na zastupljenost na tržištu i kvaliteta zadovoljenja kupčevih potreba, kao i financijska performansa koja ukazuje kakve rezultate postiže poduzeće, bila je najveća nepoznanica. Za analizu nismo imali znanja.

                                               Dobiti posao u pedesetim je lutrija?
U našoj tvrtki rade upravo ljudi tih godina, od 48 do 52 g. Zato što su oni odgovorni, imaju dobre radne navike i jasno im je da moraju snositi posljedice za svoje negativne učinke. Oni imaju drugačije iskustvo iz prošlog sustava, za razliku od mladih ljudi koji drugačije reagiraju. Ovakvi ljudi su potrebni ovom društvu jer mora postojati odgovornost.

Kako primjenjujete naučeno na studiju?
Pohaðajući Poslijediplomski studij implementirali smo naučena znanja u svoje poduzeće. Prije nismo imali jasnu viziju, gdje se vidimo u budućnosti, već se sve odvijalo pomalo spontano uz našu veliku predanost. Sada nakon stečenih znanja, imamo jasniju viziju i imamo dugoročnu strategiju. Spremniji ćemo moći dočekati globalizacijsko tržište, znat ćemo se organizirati, prilagoditi i promijeniti strategiju ako konkurencija bude bila jaka. Konkurencija se mora uvijek promatrati, dostignuća u svijetu pratiti (benchmarking) i kupcu uvijek ponuditi ono što on želi.
Kako sve evaluira, tako se i želje, navike i sklonosti mijenjaju, pa diverzifikacija proizvoda treba biti odgovor na te promjene u ponašanju kupaca. Tako proizvodni program Edenskog vrta nudi ekološke sorte jabuka, krušaka, trešanja, višanja, grmova koji nose crne bobice izrazito ljekovitih svojstava ( crnih ribiza, crvenih ribiza, josti - križanaca ogrozda i ribiza, kao i kupina i malina za ekološki osviještene kupce).

Gdje je nestao vaš sir?
Prije pokretanja vlastitog posla radila sam u financijskom sektoru jednog velikog poduzeća u Virovitici. Lošim upravljanjem poduzeće je iz dana u dan ulazilo u sve veće teškoće i u poslijeratnim devedesetim zapada u sve veće dubioze. Počinjem smišljati planove za svoju novu stranicu života (Kao iz priče „Tko je maknuo moj sir“), uvidjevši da u tom poduzeću nemam budućnosti. Zajedno sa suprugom Mijom 1994.g. osnivam poduzeće za proizvodnju voćnih sadnica Edenski vrt d.o.o. Prilika koju smo tada uvidjeli bila je u proizvodnji voćnih sadnica jabuke, kruške, dunje, višnje, trešnje, breskve, nektarine, šljive, marelice, te grmića različitog bobičastog voća.

portret_menadzera_svibanj_10_ojurovic_copy.jpg 

Jeste li tada razmišljali o konkurenciji?
Istražujući konkurenciju u rasadničarstvu uvidjeli smo da imamo konkurenta u svojoj blizini. Rasadnik iz prošlog društvenog ureðenja koji je bio pred bankrotom s tendencijom da se tamo desi privatizacija i da doðe strani ulagač. Dolaskom talijanskog ulagača, vlasnici su pokušali na tržište plasirati robu sumnjive zdravstvene kvalitete, što je rezultiralo njihovim u bankrot, a našem Edenskom vrtu otvorila su se vrata. Uvidjeli smo mogućnost preuzimanja dijela tržišta i kupaca kao i priliku da ponudimo kvalitetnije biljke nego li su to do tada nudili naši konkurenti. Krenuli smo u djelatnost koja je u cijeloj zemlji u povojima. Na tržištu se zatvaraju stari rasadnici, ulazi se na europsko tržište na velika vrata. Monopoli kreiraju zakone, pravila, poticaje i cijenu.
Kvaliteta koja se nudila hrvatskom tržištu ponekad je bila i upitna. Takva ponuda monopola je opet bila nova šansa za male poduzetnike u tom poslu. Korektnim, poštenim i predanim radom, privlačili smo nove kupce i usavršavali proizvodni proces.

                                                        Predavanja osnovnoškolcima
Marija je držala predavanje učenicima četvrtog razreda osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić iz Virovitice. Pitam je zašto? «Sve je krenulo iz puke slučajnosti. Bili su dani berbe voća u našem kraju i ja sam dobila molbu njihovih učiteljica da pronaðem jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi voćarstvom. Cilj je bio da razbijemo priču iz naših sredina: Ako ne budeš dobro učio, bit ćeš poljoprivrednik. Htjeli smo im pokazati da kod nas ima puno ljudi koji žive od voćarstva i da kroz svoj rad ostvaruju profit. Ne smijemo ih promatrati kao ljude koji su malo učili dok su se školovali nego kao sposobne osobe koje znaju organizirati proizvodnju. Sa 100-tinjak učenika otišli smo u posjetu OPG-a obitelji Crljen gdje su nas domaćini dočekali s proizvodima od voća. Ja sam djeci jednostavnim riječima pričala kako su za bavljenje bilo kojim poslom potrebna znanja i obrazovanje i da je striček Tomislav poduzetnik, a ne poljoprivrednik koji to radi po kazni. Djeca su bila oduševljena, postavljala su izvanredna pitanja, a svi smo se izuzetno zabavljali. Dogovorili smo se da ćemo to raditi češće, dovoditi djeci poduzetnike - goste predavače».

Kako će se na poslovanje tvrtke odraziti ulazak Hrvatske u EU?
Globalizacijsko tržište ne treba biti prijetnja ukoliko ga se dočeka educirano i spremno. Hrvatska zakonska legislativa, u našem poslu prilagoðena je legislativi EU-a, pa smo tako i mi već prošle godine radili prema novim Pravilnicima. Taj teret prilagodbe je sada iza nas. Što se tiče konkurentnosti, sada se puno manje brinemo jer imamo znanja i vještine za posao koji radimo, pratimo svjetske trendove i sigurno možemo konkurirati na tržištu EU. Hrvatski kapitalni resursi, naša plodna i nezagaðena zemlja velika je prednost, kao i naše iskustvo od 16 g. u tom poslu. Uspjehu će takoðer doprinijeti  moje odlične pregovaračke vještine koje sam savladala kod vrsne profesorice Ljerke Sedlan.

Suvlasnica ste u tvrtki, direktor i menadžer. Rekao bih «All in one». Koje vještine i znanja moraju imati uspješni poduzetnici i menadžeri?
Kada se ulazi u poduzetničke vode, uz sva tehnološka (stručna) znanja, potrebna su i ekonomska znanja i neka druga ponašanja koja se ne uče na fakultetima. Mislim da bi na svim tehnološkim i tehničkim fakultetima trebalo biti zastupljeno 30% ekonomskih znanja. Treba imati znanja i sposobnosti dobru ideju pretvoriti u poslovni pothvat. Morate imati želju za aktualizacijom, samopuzdanja, želju za stvaranjem profita, morate biti inovativni i kreativni, spremni preuzeti rizike u poslovanju… Sve je to nužno da bi se poduzetnik uključio na tržište i bio konkurentan.

Kako procjenjujete, kod donošenja odluka, odnos rizika i profita?
U našem poslu monopoli diktiraju cijene proizvoda (voćnih sadnica). Moramo se dobro organizirati tako da naši troškovi proizvodnje budu pokriveni cijenom outputa i ne smije se dogoditi da nemamo zaradu, a istovremeno moramo biti konkurentni monopolima. Dobrim, operativnim menadžmentom, moramo postići dobru proizvodnost, ekonomičnost i rentabilnost. Od početka smo bili oprezni u poslovnim odnosima s našim kupcima. Nismo ulazili u velike financijske rizike, posebno s kupcima koji su nam puno obećavali, a postojala je nemogućnost sigurne naplate. Da bi bili sigurniji radili smo s manjim kupcima i s manjom proizvodnjom. Prošle godine, prvi puta, nam se dogodilo da je jedan naš kupac otišao u stečaj. Mislim da malim poduzetnicima ne treba davati milijunske kredite jer takvi uglavnom propadaju. Mi smo uvijek imali realni razvoj i rast, išli smo korak po korak i nismo ulazili u rizične poslove.

portret_menadzera_svibanj_10_zgrada.jpgBili ste i tajnik županijske udruge voćara?
Nekoliko godina bila sam tajnik županijske udruge voćara koja je okupljala značajnije proizvoðače voća. Zalagala sam se za pravedniju otkupnu strategiju i rentabilnu proizvodnju. Nismo organizirani i objedinjeni kako bismo ostvarivali svoja prava. Nizozemska nam je nudila svoj model organizacije. Nismo ga prihvatili. Sada vidim da je to model strojnog prstena, odnosno klaster. Naši lideri u voćarstvu imaju staru gardu, a ona o klasterima malo ili gotovo ništa ne zna.
Naglašavala sam važnost obrazovanja jer ti proizvoðači u 98 % slučajeva nemaju adekvatna obrazovanja. Naravno volontiranje uvijek ima svoj početak i kraj, pa tako više nisam željela obnašati tu dužnost. Mislim da žene u društvu, u kojem dominiraju u vlasti muškarci, teže ili nikako ostvaruju svoje zamisli. Društvo nam nije sazrjelo u društvo ravnopravnosti spolova. Patrijarhalan odgoj u tome takoðer ima prste.

A nasljednici u ovom poslu ?
Ovo poduzeće je osnovano kao obiteljsko poduzeće i mi se nadamo da će jednog dana naša djeca, kada budu bili spremni za to biti više uključena nego sada. Male tajne velikih majstora čuvamo za njih kada sazriju uvjeti za to.

Kontakt:
Telefon/Fax: 033/721 979
Mobitel: 098/93 83 118
Mobitel: 098/271 416
e-mail:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.edenskivrt.hr

Puni ste energije. Imate li planove za budućnost?
Velika želja mi je da se uključim u obrazovanje i usavršavanje odraslih osoba kroz programe za odrasle, za dobivanje certifikata, odnosno uvjerenja o osposobljenosti za poslove kojima se bave (u poljoprivrednoj djelatnosti) a za to nisu sada educirani. Moja zamisao je da bi u programe trebalo uključiti 30% znanja o poduzetništvu. Takav program obrazovanja sam ponudila i jednom našem Otvorenom učilištu, koje ga je i prihvatilo.
Isto tako željela bi da takav smjer na Visokom učilištu u Virovitici, uz ekonomsko-informatički smjer bude drugi smjer i. Smjer poljoprivrede (voćarstva, vinarstva i vinogradarstva), s implementiranim ekonomskim znanjima iz Poduzetništva bio bi jedinstven proizvod u našoj zemlji i konkurentna prednost naše županije. Otvaranjem trećeg smjera bi Visoko učilište moglo dobiti status Veleučilišta.
Dolaskom većeg broja studenata, mogućnost plasmana hrane, smještaja studenata u privatne stanove ili otvaranjem doma, smanjila bi se nezaposlenost i otvorile nove mogućnosti i za visokoobrazovani kadar. Spremam se obaviti takav razgovor sa mjerodavnim ljudima u vlasti i sa Upravnim vijećem Visoke škole. Ideju trebaju bez bojazni pretvoriti u  poduzetnički pothvat, ne treba čekati da nešto domovina učini za nas, nego učinimo mi nešto za nju. Želja mi je da mi se pruži šansa da dam vlastiti doprinos razvoju svoje izuzetno nerazvijene županije.

V. Mihajlović,   svibanj 2010.

ADSense_04