ADSense_02


Općina Koška – Osječko baranjska županija


Petak, 13 Kolovoz 2010

*Općina Koška je jedina općina u županiji koja je dva puta dobila povelju lokalne samouprave *Po svemu je seoska sredina koja poprima karakteristike urbane sredine*

predstavljamo_vam_lipanj_10_kapela.jpgZoran Kovačević, roðen je u Koški 1966. godine, a volonterski obnaša funkciju načelnika općine Koška, u kontinuitetu od 1993. godine, što znači već peti mandat za redom. Profesionalno radi u HGK, kao predsjednik županijske komore. Na ovom mjestu radi već 14. godina, četvrti mandat. Živi u Koški, oženjen je i otac dvoje djece. Srednju školu završio je u Našicama, a ...

Ekonomski fakultet u Osijeku.
Koška je mjesto i općina u Osječko-baranjskoj županiji, a smještena je uz Podravsku magistralu i željezničku prugu Osijek – Zagreb. Od administrativnih centara Našica i Valpova udaljena je 18 km, a od Osijeka 33 km. Prema popisu stanovništva iz 2001. g. općina Koška broji 4.411 stanovnika. Koška je općinsko središte, a općini pripadaju naselja: Andrijevac, Branimirovac, Breznica Našička, Koška, Ledenik, Lug Subotički, Niza, Normanci, Ordanja i Topoline. Odmah na početku razgovora načelnik je želio posebno istaći: „Vrijedno je spomenuti da je općina Koška jedina općina u županiji koja je dva puta dobila povelju lokalne samouprave. Povelju dobivaju najuspješnije općine za svoje funkcioniranje“.

                                                                Treći po rastu izvoza!
„U poljoprivrednom sektoru dominira Hana, Koška, Hana Breznica, s tim što je Hanu preuzela tvrtka Žito. I upravo je ta tvrtka zaslužna što smo 2008. g. bili treća općina u Hrvatskoj s najvećim rastom izvoza. Žito nastavlja s velikim ambicijama. Upravo smo u fazi realizacije velikog projekta farme muznih krava koja bi trebala imati preko 1.000 muznih grla i koja bi financijski trebala preći 100 milijuna kuna. Na ovom tragu očekujemo razvoj sela i kooperantskih odnosa“.

Kvalitetna disperzija radnog stanovništva
Načelnik Kovačević nam kaže: „Mi smo mala općina s oko 4.400 stanovnika, istina s velikim brojem naselja. predstavljamo_vam_lipanj_10_kovacevic_1.jpgTreba reći da na području općine Koška ne postoje neki ogromni gospodarski subjekti koji su apsorbirali ogroman broj zaposlenika. Ali s druge strane postoji vrlo kvalitetno disperzirano radno stanovništvo. Oni rade u tvrtkama u Našicama, Valpovu, Osijeku… Ovo posebno dolazi do izražaja u ovim kriznim vremenima gdje ne postoji vezivanje za jedan sustav, nego je to jedna kvalitetna disperzija radnog stanovništva na masu tvrtki. Iako je u povijesti bilo razvijeno obrtništvo danas ne možemo kazati da nam je to posebna odlika i kvaliteta iako postoji oko 40-tak obrta. Stanovništvo općine Koška je manje ili više radno aktivno u trgovačkim društvima i u poljoprivredi. Usudio bih se reći da smo predstavljamo_vam_lipanj_10_zgrada_opcine.jpgjedna  poljoprivredna općina. Od ukupno oko 12.000 ha zemljišta na poljoprivredno zemljište se odnosi 7.000 ha što državno, što privatno. Mogu reći da ta struktura ima i svoje pozitivno lice jer je činjenica da se većina zaposlenih ljudi bavi dodatnom poljoprivrednom djelatnošću kroz OPG-ove. “.
„Imamo dosta registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava posebno zbog toga što kod nas nije postojao problem zemljišta. Kroz Program raspolaganja državnog zemljišta mi smo uspjeli opskrbiti s oko 3.500 ha zemljišta sva ona domaćinstva koja su se željela baviti poljoprivredom.Nismo imali problema ni s nekakvim maksimumom zemljišta već smo poštivali državni maksimum do 150 ha. Gotovo ne postoji ni jedno domaćinstvo koje nije uspjelo na natječaju doći do željenih površina kroz različite oblike – prodaja, zakup odnosno koncesija. U strukturi zemljišta oko 1.200 ha smo prodali, oko 700 ha je išlo u zakup, a preko 1.000 je dano u koncesiju. U poljoprivrednoj djelatnosti pretežno je razvijeno ratarstvo, ali ima jako dobrih primjera gdje se razvila stočarska proizvodnja i u novije vrijeme voćarstvo. Ovakva struktura gospodarstva i zaposlenih je rezultiralo da se nisu značajnije osjetile posljedice krize. Sve su to dugogodišnja stabilna društva i obrti i tu nema većih oscilacija“.

Kontakt:
Telefon: 031/681 001
Fax: 031/681 001
e-mail:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.koska.hr

„Nemamo pretjerani broj uslužnih djelatnosti, ali s obzirom da smo šumarski kraj razvijeno je i šumarstvo. Postoji Šumarija Koška koja zbog visoke kvalitete hrastove šume radi kvalitetnu komercijalnu sirovinu – robu. Upravo zbog tog šumskog bogatstva općinski proračun ima koristi jer ima šumsku rentu koja su namjenska sredstva i to nam dobro doðe u razvoju komunalne infrastrukture. I geografska pozicija nam pogoduje jer smo centrirani izmeðu većih gradova što nam se nije odrazilo na smanjenje poreznih prihoda zbog krize, kao što se desilo nekim sredinama koje su izgubile neki veliki sustav i ljudi ostali bez posla“.

 predstavljamo_vam_lipanj_10_kanalizacija_copy.jpg

                                                                 Zašto živjeti u Koški?
Pitam načelnika zašto bi netko htio i trebao živjeti u Koški? Odgovara mi: „To je jedna ugodna seoska sredina s elementima urbanizma i riješenom komunalnom infrastrukturom. Tu su stambene jedinice koje nisu pretrpane i ulice koje daju ugodu za življenje. Svi oni koji su ljubitelji šuma i prirode kao okruženja imaju bogato prirodno okruženje. Ako se netko želi baviti poljoprivredom ima mogućnost samozapošljavanja, a tla su visoko vrijedna i pružaju širok spektar bavljenja različitim djelatnostima.  Važno je i to da smo pitoma seoska sredina. I poslije rada svatko sebi može naći područje u koje se može uključiti jer imamo 12 udruga (3 nogometna kluba s dugogodišnjom tradicijom od 90 g.; 3 vatrogasna društva; udrugu žena; konjičku udrugu; KUD koji odgaja 50 do 60 djece kroz folklorni i tamburaški sastav; udrugu liječenih od PTSP-a… ). Znači, društveni život je razvijen“.

Zona malog gospodarstva
„Koška ima kompletno infrastrukturno opremljenu Zonu malog gospodarstva na površini od 52.000 m2. U Zoni se nalazi 9 graðevinskih parcela, od toga je 5 parcela kupljeno. Na jednoj je već pokrenut jedan projekt, a na slijedeće tri bi uskoro trebao započeti dugo najavljivan projekt francuskog investitora, proizvodnja bačava za francuska vina. Projekt je bio već dvije godine u pripremi zbog odreðenih problema s projektnom dokumentacijom. Preostale su još 4 parcele koje nisu popunjene. Zona je izuzetne kvalitete kada su u pitanju karakteristike u smislu svih beneficija koje se mogu koristiti. Prošle godine smo riješili vodoopskrbu i napajanje električnom energijom i nadam se da će javiti zainteresirani ulagači. Računamo da će u Zoni, kada bude popunjena, ukupno raditi oko 100 radnika“.
„Mi smo u pogledu zona bili realni i postavili smo limite. Usudio bih se reći da je ovo prva faza poslovne zone, a danas – sutra kada se popuni imamo mogućnosti širenja zone odnosno imamo predviðen prostor na drugoj lokaciji. Bili smo svjesni da je jako puno ako popunimo ovu zonu i zaposlimo 100 ljudi. Za nas je bilo kvalitetnije, osim otvaranja poslovne zone okrenuti se i poljoprivrednim projektima. Očekujemo da ćemo nakon realizacije projekta farme muznih krava u cijelosti riješiti problem zapošljavanja, ali isto tako riješit ćemo i problem svih onih koji u poljoprivredi ne znaju što žele“.

                                                                 Trend poslovnih zona
U jednom trenutku poslovne zone su bile trend, ali isto tako trebate znati da je stvaranje jedne zone veliki troška za lokalnu samoupravu. Kod mnogi općina je bilo megalomanije, samo da netko kaže da ima zonu od toliko i toliko hektara. Mi smo imali realni pristup i ocijenili smo što možemo očekivati jer u startu nismo imali pisma namjere niti najave nekakvih velikih investicija. Znali smo da prvo moramo nekoga isprovocirati i da možemo nuditi ono što imamo. A tražiti od nekoga da se opredijeli i davati mu lažnu nadu obećanjima zapravo je financijski vrlo riskantno. Da bi investitor došao u neko odreðeno područje mora imati razlog, treba realno prepoznati taj razlog.

Dva ključna projekta u budućnosti
Pitam načelnika kakva je struktura stanovništva i stanje nezaposlenosti? Kaže mi: „Dobna struktura nam ne ide baš u prilog jer svih 10 sela bilježi pad stanovnika i većinom su to staračka naselja s prosjekom godina oko 60. Inače je karakteristika svih seoskih općina da mladi nakon završetka osnovne škole odlaze u urbane sredine u srednje škole i fakultete gdje obično ostaju. Ipak nemamo puno nezaposlenih. Ukupno imamo oko 1.200 zaposlenih, oko 900 umirovljenika, 80 zaposlenih u obrtu, a nezaposlenih od 400 do 450. Svaka kuća ima neki izvor prihoda, bilo to mirovina, redovni posao ili iz poljoprivrede. Tamo negdje 1970 godina stanovnici općine su odlazili „trbuhom za kruhom“ u druge države. Sada se većina njih polako vraća tako da su i to dodatni prihodi“.
„Što se tiče kapitalnih investicija imamo riješene sve nerazvrstane ceste, postoji javna rasvjeta, postoji plinska mreža, zadnjih godina smo dosta sredstava uložili u kanalsku mrežu. Unazad dvije godine općina Koška je počela intenzivno rješavati vodoopskrbu, odvodnju i cestovnu infrastrukturu. U ovom trenutku izvode se radovi na kanalizacijskom sustavu u Nizi i Koški, vrijednost investicije je oko 10-tak milijuna kuna. Do kraja ovog mandata bio bi riješen, gotovo u cijelosti, problem vodoopskrbe za veći dio općine, a problem kanalizacije bi se riješio u 2 naselja. To su ustvari dva ključna projekta koja nam nedostaju: završetak vodoopskrbe i odvodnje“.

V. Mihajlović,   lipanj 2010.

ADSense_04