ADSense_02


Općina čepin, Osječko - baranjska županija


Ponedjeljak, 21 Listopad 2013

*Što prije realizirati razvojne projekte Općine *Dva su branda čepina: čepinska uljara i čepinski kupus *Općina mora biti poželjno mjesto za život u kojem će se razvijati industrija, poljoprivreda i turizam

čepin je smješten u mikroregiji Dravsko-dunavske nizine istočnohrvatske ravnice, 10 km jugozapadno od grada Osijeka Najveće je naselje u RH s površinom od 64,73 km². Mjesto je središte Općine čepin, osnovane 29. travnja 1993. godine, i po broju stanovnika najveća je i općina, koja je treća po veličini jedinica lokalne samouprave u Osječko-baranjskoj županiji. Prema zadnjem popisu u Općini živi 11.571 stanovnika. U mjestu su ambulante opće i stomatološke medicine Doma zdravlja Osijek, privatne ordinacije opće i stomatološke medicine, Dom za starije i nemoćne osobe, veterinarska ambulanta Veterinarske stanice Osijek, poljoprivredne ljekarne, biljna ljekarna, privatne ljekarne, općinska uprava, matični ured, policijska postaja, poštanski ured, komunalno poduzeće "Urednost", autoškole, benzinska postaja. Općinu čepin čine mjesta čepin, Beketinci, čepinski Martinci, čokadinci, Livana i Ovčara.
Zanimalo nas je kako danas ljudi žive u čepinu, koji problemi muče novo vodstvo općine, što mogu učiniti da se teška situacija stvarno promijeni na bolje, ne očekujući čarobni štapić koji će sve probleme preko noći riješiti već realne mjere koje će donijeti boljitak u idućih nekoliko godina. Ipak se problemi u državi prelijevaju i na niže razine – htjeli mi to ili ne zakon spojenih posuda čini svoje. U svemu tome najvažnije je energija, želja, motivacija i vizija rješavanja problema, a onda je najvažnija realizacija. Jedno subotnje prijepodne upoznao sam dva mlada čovjeka koji žele promijeniti sve ono što se godinama nagomilalo. I taj naš susret u subotu bio je znak da za njih nema radnog vremena, dok sam razgovarao s Draženom Tonkovcem, načelnikom Općine i njegovim zamjenikom Ivanom Žeravicom čekali su ih novi ljudi, novi razgovori,… rješavanje problema ne može čekati sutra.

 Dražen Tonkovac i Ivan Žeravica

 Dražen Tonkovac, načelnik Općine, roðen je 1981. g. u čepinu gdje je završio osnovnu školu te III. Gimnaziju u Osijeku. «Poljoprivredom sam se počeo rano baviti zahvaljujući ujaku koji radio taj posao. U jednom trenutku života, kad sam upisao Graðevinski fakultet, donio sam odluku da graðevina neće biti moj život već poljoprivreda. Danas sam vlasnik poljoprivrednog obrta koji zapošljava sedam ljudi. Načelnik općine sam od lipnja ove godine, radim kao volonter jer sam u kampanji kazao da neću biti profesionalac. Imam svoj privatni biznis i bilo bi krajnje neozbiljno da budem načelnik profesionalac, a da ne budem ovdje stalno osam sati. Zaista ima mnogo neriješenih stvari, stvari su sada potpuno drugačije tako da sam za poslove u općini vezan i po 12 sati. Možda moj privatni posao trpi jednim dijelom, ali mi puno pomaže obitelj, otac, braća, tako da se jednim dijelom na ovaj način nadoknaðuje moj izostanak u obrtu. Moja je procjena da će u općini biti teško do kraja iduće godine, dok se stvari ne postave na zdrave noge. Mislim da će nakon toga biti lakše i jednostavnije i onda će taj moj volonterski rad biti opravdan. U općini sam bio vijećnik tako da sam djelomično znao što me čeka. Ivan je u općini radio kao pripravnik tako da zajedno imamo uvid u puno toga. Iako moram priznati da nismo znali sve. Tek sada, kada smo ušli u sve vidimo koji su najveći problemi».
Ivan Žeravica, zamjenik načelnika Općine, roðen je u čepinu gdje je završio osnovnu školu. Nakon što je završio gimnaziju diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a onda odradio pripravnički staž u Općini čepin. «Prepoznao sam se u ovom poslu i zato smo na izbore izašli s pomlaðenom ekipom ispred HSS-a. Tadašnji aktualni načelnik gosp. Arnold, prepustio je mjesto mlaðima, prepoznao je u nama entuzijazam i neke nove ideje. Dražen i ja, zajedno s našim kolegom i koalicijskim partnerom iz HDZ-a, gosp. Perišom, prihvatili smo kandidaturu i odnijeli pobjedu. Zahvalio bih se svima koji su nam dali povjerenje. To je velika čast, ali i obaveza. Nadam se da ćemo ispuniti očekivanja koja su nam birači stavili kao zadatak».

Nimalo zavidna gospodarska situacija
Dražen mi kaže: «Gospodarska situacija je dosta loša, oko 10% stanovnika je zaposleno. čepin je od Osijeka udaljen samo 10 km, u bivšoj državi Osijek je bio jaki industrijski grad tako da su stanovnici čepina radili u tim firmama i sve se to odrazilo i našu današnju ekonomsku situaciju. Za vrijeme Domovinskog rata čepin je bio naslonjen na prvu crtu bojišnice tako da je i on nastradao. Zamjeram državi što nije i čepinu dala status područja od posebne državne skrbi, a neke su je Općine iz okruženja dobile. Općine koje imaju ovaj status dobivaju puno više nazad u odnosu na uložena sredstva tako da su se mogle i bolje razvijati. S druge strane, one su dobile mnoge beneficije od strane države.
Veliki problemi su gospodarska nerazvijenost i nezaposlenost. Svaki dan imamo dva do tri socijalna slučaja koji doðu u općinu jer ne mogu platiti svoje režije. Mnogi su primali socijalu, izgubili je zbog zapošljavanja jednog člana obitelji, a i dalje ne mogu platiti svoje obaveze. Zapravo glavni problem je nezaposlenost koja za sobom «vuče» socijalu. Naslijedili smo dosta neplaćenih obaveza za komunalnu naknadu, ljudi jednostavno nemaju novaca. Općina naplaćuje i vodnu naknadu, tako je dogovoreno s Hrvatskim vodama. Te dugove smo morali otpisati jer je prošao rok zastare. Ljudima se stalno izlazilo u susret jer na kraju im nemate što uzeti».
Ivan dodaje: «U područjima od posebne državne skrbi postoje olakšice na plaće, na radnike, poreze… Mi smo okruženi takvim zonama i njima je teško konkurirati». A kakvo je stanje u poduzetništvu pitam ga? «Puno kafića a nema proizvodnje. Područje katastarske općine čepin je veliko područje, ima veliki broj poljoprivrednika, oni su u ovoj krizi jedini opstali i bili generator razvoja. Konstantno ulažu i zapošljavaju ljude jer se jedini konkretno bave proizvodnjom. Potrudit ćemo se da potaknemo ovakav tip gospodarenja koji primarnu proizvodnju hrane jer je to i bit Slavonije».

Kratak proračun Općine
Dražen nam kaže: «Stanje u općini je preslika stanja u državi. Najveći dio općinskog proračuna jest porez i prirez na dohodak. Budući da je zaposlenost u rapidnom padu to se iznimno osjeti na proračunu. Prihod od poreza i prireza pao je s 9 na oko 7,5 milijuna kuna. A ukupni godišnji proračun Općine iznosi oko 12,5 milijuna kuna. I da se prije oko godinu dana nije uveo prirez od 10% općina bi imala još veće probleme. Ne možemo pokriti sve potrebe iz proračuna. Općinu čepin čini pet naselja i ukupna godišnja komunalna naknada iznosi oko 1,3 milijuna kuna za sva naselja. Iz te naknade bi trebali održavati cijelu infrastrukturu, ceste, javnu rasvjetu,… a mi jedva s tim iznosom pokrpamo rupe na cesti. O razvoju nema ni govora. Problem je što se zadire i u dio prihoda od poreza i prireza na dohodak, a on bi se trebao koristiti za gospodarski razvoj općine što sada nije slučaj».
Kakva je situacija s komunalnom infrastrukturom – pitam načelnika? «Vode nema negdje još u osam ulica općine. Taj problem ćemo riješiti uključivanjem u Projekt Osijek koji ima za cilj izgradnju kanalizacijske i vodovodne mreže na području i Općine čepin. Nositelj projekta je Vodovod Osijek koji će realizirati cijeli projekt, a mi ćemo u ukupnoj vrijednosti investicije sudjelovati s 10%. Vodovod Osijek je nositelj projekta Osijek, a čepin bi trebao sudjelovati s oko 10 milijuna eura. To je iznos predviðen za kanalizaciju u cijelom čepinu i za vodovodnu mrežu u naselju Beketinci. Općina bi trebala sudjelovati s 7,2%, ali se zbog zaduženosti u bankama više ne možemo zadužiti. Po novim propisima EU ukida se naknada za priključke na komunalnu infrastrukturu koja je do sada iznosila 2.400 kuna po priključku. Odluku o tome Vijeće mora donijeti od studenog ove godine i zbog toga će se Općina naći u velikim problemima. Do sada smo se uspjeli servisirati i putem tih priključaka .Imamo obaveza u vrijednosti 2 milijuna kuna za staru kanalizaciju i za vodu u čepinskim Martincima, a dolazi novih 6, milijuna kuna koje moramo dati za učešće. Nije problem samo ta kanalizacija za koju moramo platiti 6 milijuna kuna nego je naš problem, i svih općina, da ako u narednih 6 godina ne povučemo sredstva iz EU fondova nikada ih nećemo ni povući. Znači, nije problem samo tih 6 milijuna kuna nego još 10 milijuna kuna koje trebamo stvoriti za investicije i projekte EU u idućih 5-6 godina. Imamo oko 12 projekata s kojima želimo aplicirati na fondove EU.
U općini je napravljena kanalizacija za 1200 domaćinstava, za koju smo radili svu dokumentaciju, ali se nažalost nije naplatila od svih jer ljudi nemaju novaca. Plinska mreža je postavljena u cijelom čepinu, osim u nekoliko ulica. Što se tiče javne rasvjete čepin je dosta dobro pokriven, nedostaje je u par ulica te ćemo taj problem pokušati riješiti u što kraćem roku. Javne rasvjete nema u naselju Beketinci, obećali smo je postaviti u našem mandatu».

Nužni su rezovi
 
 Načelnik nam priča: «Općina je prezadužena i nove kredite ne može dobiti. Još vraćamo kredit za kapitalne investicije, kredit za javnu rasvjetu koji se otplaćuje već 15 godina, a imamo još 1,5 godinu otplate. Nakon toga ćemo imati nešto dodatnog prostora i za nešto drugo. A što se tiče nekih novih obaveza u budućnosti, ako se situacija ne bude popravila u pogledu nezaposlenosti, a time i punjenje proračuna, morat ćemo unutar Općine napraviti rezove jer si moramo osigurati nova sredstva i na taj način osigurati novi prostor. Općina ima 13 zaposlenih i vlasnik smo komunalnog poduzeća «Urednost» u kome radi 26 zaposlenih što nam je veliki problem. Poduzeće jednim dijelom financira Općina, plaća im košnju trave, održavanje zimske službe, održavanje javne rasvjete i sve ostale komunalne djelatnosti».
I da prepolovite broj zaposlenih nećete stvoriti dovoljno novca? «Bit ćemo prisiljeni podići komunalnu naknadu, a onda ćemo si stvoriti još veći problem jer to nećemo moći naplatiti. Druge opcije nemamo jer se ne možemo kreditno zadužiti. Bili smo u Hrvatskim vodama i razgovarali da nam smanje obaveze, ali oni kažu da je ugovor potpisan i da se njega moramo pridržavati».
A gdje onda vidite izlaz? «Na području općine posluju tvrtke koje ovdje ostvaruju dobit, a nisu prijavili sjedište tvrtke na području naše općine. Već smo s njima razgovarali na ovu temu i vidjet ćemo kako će sve završiti. Ako bi se išli na sud tada bi oni morali mijenjati sjedište. Bilo bi zdravo i normalno da tamo gdje obavljate djelatnost plaćate i porez.
Zamislite, otkrili smo da na Krku imamo zajedničko odmaralište zajedno s Anutovcem, Semeljcima, Erdutom, Osijekom i Ernestinovom i da smo svi vlasnici s 1/7. Svi smo vlasnici, a nitko nije koristio odmaralište osim Osijeka. Na spomenutom mjestu bio sam s gospodinom koji je zadužen za predškolski odgoj, oni su svake godine organizirali i vodili djecu iz socijalno ugroženih obitelji. Pitao sam ga što je s našom djecom, rekao mi je da su nam slali dopise, raspitao sam se u svim ostalim općinama i nitko ih nikada nije dobio. Prisiljeni smo to odmaralište prodati zbog financijskih problema. Sve su se općine dogovorile da idu s prijedlogom Gradu Osijek da odmaralište otkupi ili da ga zajedno prodamo».


Poduzetnička zona
prestavljamo_listopad_13_epin_centar.jpgU zapadnom dijelu općine čepin, na raskrižju europskih pravaca koji povezuju istok i zapad, sjever i jug planira se izgradnja Poduzetničke zone. Ivan Žeravica kaže: «Do zone je dovedena infrastruktura, a kroz zonu je prošla cesta. U postupku je ishoðenje graðevinske dozvole i nadamo se da ćemo je dobiti u idućih nekoliko mjeseci. Da bi riješili sredstva za komunalnu infrastrukturu u zoni morat ćemo aplicirati za sredstva ministarstava i EU fondova. Općina će sama teško moći zonu dovesti u zadovoljavajuće stanje i ponuditi je potencijalnim investitorima. Nadamo se da ćemo je u ovom mandatu izgraditi i dovesti poduzetnike. Imamo upita s nekoliko strana i to nam je trenutno najveći prioritet. Ako potencijalni ulagači ne doðu do nas mi ćemo različitim kanalima doći do njih. Privući će ih uvjeti i zemljište koje će moći dobiti za minimalni iznos. Ne zanima nas zarada na tom zemljištu, cilj nam je zaposliti naše mještane».
Dražen Tonkovac nastavlja: «Naša zona se nalazi izmeðu Osijeka i Ðakova, na čepinskoj obilaznici, izlaz na autocestu je udaljen svega oko 2 km. Možda bi se mogli zadužiti na temelju te zone i naći neko privatno partnerstvo, ali ne želimo ići tim putem jer mislimo da to nije dobro. Zonu želimo izgraditi uz pomoć sredstava ministarstava i EU fondova. Budućim poduzetnicima koji doðu u zonu želimo olakšati početak poslovanja, a ne da im «ogulimo» kožu. Kada smo došli na vlast promijenili smo Pravilnik o komunalnom doprinosu tako da je komunalni doprinos za proizvodne tvrtke 1 kn/m3, a za uslužne djelatnosti to iznosi 10 kn. I to je jedan od poticaja. Nama nije bitna zarada od prodaje parcela u zoni, a i ne želimo prodati zonu. Svakako da će jedan od uvjeta biti zapošljavanje lokalnog stanovništva. I ne očekujemo da će ulagači biti iz čepina već je cilj da se mještani općine čepin zaposle. Očekujemo iduće godine natječaj za izgradnju zone te da ćemo dobiti projektnu dokumentaciju».

Dva branda čepina
 
 čepin ima dva branda. Jedan je poznata čepinska uljara koju je preuzela tvrtka «Žito», koliko znam krenulo je dobro. Drugi brand je čepinski kupus koji službeno nije zaštićen kao brand. Obavili smo razgovore s profesoricom Tolušić s Poljoprivrednog fakulteta kako bi nam pomogli da se ovaj brand zaštiti. Razgovarao sam i s proizvoðačima koji imaju sjeme čepinskog kupusa da osnuju udrugu, a mi ćemo kao Općina i poljoprivredni fakultet pomoći da se kupus brandira i da se u našoj budućoj poduzetničkoj zoni izgradi tvornica za kiseljenje kupusa. I tako bi se zaposlio odreðeni broj ljudi. Varaždin to ima, a mislim da je naš čepinski kupus odlične kvalitete.

Suradnja sa Županijom
Dražen posebno ističe jedan problem: «Samo mjesta koja imaju manje od 10.000 stanovnika mogu s projektima aplicirati na natječaje za ruralni razvoj, a mi imamo više stanovnika od tog broja. čim smo došli obratili smo se Regionalnoj razvojnoj agenciji Slavonije s prijedlogom da se ova granica broja stanovnika pomakne kako bi lakše došli do novca putem ruralnih natječaja, a ne kroz strukturne fondove. Inače, suradnja s Osječko-baranjskom županijom je za sada dobra, imali smo razgovore na kojima smo razmijenili ideje o suradnji. Ljudi iz županije su nam kazali u kojem smjeru nam županija može pomoći. Najviše očekujemo pomoć oko izgradnje nastavno-sportske dvorane jer nam je to prioritet u ovom mandatu. Općina nema sredstava za dvoranu i nadamo se podršci Županije tako da ćemo kroz izvjesno vrijeme krenuti u realizaciju ovog projekta. Dogovorili smo suradnju u izgradnji kružnog toka u centru čepina te cestu od gospodarskog značaja Beketinci- čepinski Martinci s kojom ćemo spojiti dva mjesta. Po našoj procjeni dvorana i cesta su investicije u iznosu od oko 20 milijuna kuna. Isto tako, Županija je dala 300.000 kuna za dom U Beketincima, općina je uložila oko 150.000 kuna, a još nam treba oko 600.000 kuna. Nadamo se da će nam Županija opet pomoći».
A što je s biciklističkom stazom – pitam načelnika? «Puno mještana ide pješke ili biciklima prema gradu, voze se po cesti i tako se dovode u opasnost. Za sada imamo idejni projekt za oko 20 km biciklističkih staza. Spojit ćemo mjesta čepin-Vuka-Beketinci-Vladislavci. Do sada smo napravili jednu dionicu u dužini od 2,2 km, spojili smo čepin i Livanu te na taj način i obnovili nogostupe. Za ostatak biciklističkih staza, zajedno s drugim općinama, nastupiti ćemo prema strukturnim fondovima EU kako bi napravili jedan biciklistički prsten i povezali se s Osijekom. Biciklistički turizam je napravio jedan bum, i kod nas i u svijetu te na taj način povećati mobilnost, a samim tim će povećati turističku ponudu».

Problemi s vodom!
Načelnik ističe još jedan problem: «čepin ima svoj vodovod koji je zbog tehnološki nepitke vode zatvoren i trebao bi ići u rekonstrukciju. Voda ima visoku razinu arsena. Poznato je da je vodoopskrba generator razvoja u komunalnim poduzećima. Država je sada dala prijedlog zakona u kojem tvrtke koje ne distribuiraju minimalno 2 milijuna kubika vode godišnje neće moći više vodu distribuirati. Kod nas se upravo to dogodilo, imamo koncesiju na vodu, imamo vodocrpilište, ali zbog te granice nećemo moći ići u rekonstrukciju. I tu imamo problem s našim komunalnim poduzećem. Sada kupujemo vodu od Osijeka, imamo postavljeno brojilo na ulazu u čepin, a sav gubitak u mreži, koji iznosi oko 30%, moramo platiti Vodovodu Osijek, a ne možemo ga naplatiti od mještana. Moramo podići cijenu vode da namirimo taj gubitak i zapravo se vrtimo u krug iz kojeg se ne zna kako izaći.
Općina čepin plaćala je magistralni cjevovod i za druge općine, u ovom slučaju za Vuku i Vladislavce što je apsurd. U pripremi je da sve te općine uzme Vodovod Osijek i da sva ta mreža pripadne ovoj tvrtki bez naknade. Možda ćemo dobiti neke dionice, odnosno vlasničke udjele od kojih zapravo nemamo ništa. To znači da će nas legalno opljačkati. Dobit će cijelu mrežu besplatno, a općina je platila izgradnju. Oni bi zapravo nama trebali plaćati naknadu po toj logici. Takva je praksa u cijeloj Hrvatskoj, lokalna samouprava investira u mrežu, a tvrtka koja ima koncesiju za vodoopskrbu koristi tu mrežu bez naknade.
Naše je komunalno poduzeće do sada radilo komunalne usluge i naplatu vode. Sada po zakonu moramo odvojiti vodoopskrbu i komunalne djelatnosti. Kroz naplatu vode naplaćuje se doprinos za razvoj mreže. Do sada su općine plaćale taj razvoj, znači mještani».

Dopustite nam korištenje vodocrpilišta
 
 Uskoro idem u Zagreb na sastanak s ministrom koji je zadužen za Hrvatske vode. Razgovarat ćemo o tome da nam dopuste korištenje našeg vodocrpilišta. Mislim da bi se trebao smanjiti godišnji limit od 2 milijuna na milijun litara i tako ćemo moći ići u rekonstrukciju. Mi smo općina s oko 12.000 stanovnika, platili smo magistralni cjevovod za Vuku i Vladislavce. Aktualna vlast je obećavala da će reorganizirati općine odnosno smanjiti broj općina. Možda je i to rješenje, meðutim ne vidim da se ide u tome smjeru.

Oživjeti društveni život
Ivan žeravica, zamjenik načelnika, ističe bogat društveni život u općini. «Kulturno umjetnička društva su vrlo aktivna, posebno iz čepina i iz čepinskih Martinaca. Oni su probudili jedan uspavani kulturni život. Manifestacija čepinski suncokreti okuplja veliki broj KUD-ova i ona je postala tradicionalna manifestacija koja je poznata u cijeloj Županiji. Na području općine imamo konjički klub i konjičku udrugu. S tim udrugama planiramo aplicirati prema sredstvima EU fondova za novi hipodrom. Podržat ćemo sve udruge koje doprinose društvenom razvoju i boljitku cijele zajednice. Pozivam sve stanovnike čepina da sve svoje projekte, za koje misle da mogu pridonijeti općini i pojedincima, prezentiraju općini i dobit će našu podršku.

 Kontakt:
Općina čepin
Kralja Zvonimira 105
31431 čepin
Telefon: 031/381 166
Fax: 031/381 275
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.cepin.hr

 

Vladimir Mihajlović, listopad 2013.

 

ADSense_04