ADSense_02


PODUZETNICI, NE ZANEMARITE VAŽNOST RETORIKE


Utorak, 07 Kolovoz 2018

*Retoriku prečesto vežemo isključivo za politiku, odnosno uz političare kao retore odnosno govornike *Međutim, retorika prodire u sve društvene pore i implementiramo je u sve prigode u kojima imamo potrebu ili obavezu govoriti pred širim ili užim auditorijem

Od prigodnog govora na svadbi, do prezentiranja mega projekta šefu ili stranci, sve vas to čini govornicima u danom trenutku. Upravo zato svi poduzetnici trebali bi osvijestiti važnost retorike u svom poslovanju. Osim što svakodnevno komuniciraju s klijentima, pregovaraju s bankama, obraćaju se medijima, poduzetnici svoje ideje prvenstveno prenose partnerima. Ako nisu sigurni, ne znaju kako uvjeriti, ne znaju argumentirati svoje stavove, ne barataju statistikom koja jača vjerodostojnost njihovih ideja ili se ne vode mrvicom zdravog razuma, poduzetnici riskiraju, ma koliko dobre poslovne temelje imali, da zbog šuma u komunikacijskom kanalu (p)ostanu neprimjetni i neostvareni.

Prema Aristotelu

Aristotel, utemeljitelj osnovnih smjernica retorike, ističe kako retor mora demonstrirati zdrav razum, dobar moralni karakter te dobru volju, a navedene objedinjene kvalitete nazivamo etosom. On ističe kako vjerovanje autoritetu retora označava ujedno i uvjerenje o kompetentnosti prilikom izlaganja tematike. Tim činom se razvija naklonost auditorija prema retoru, odnosno dolazi do svojevrsne aktivnosti auditorija za vrijeme samih govora te u konačnici dolazi do čina uvjeravanja. Upravo zato Aristotel smatra kako je demonstrirani karakter govornika najsnažnije sredstvo uvjeravanja. Kao što je već ranije navedeno, etos objedinjuje tri segmenta - dobar moralni karakter, zdrav razum te dobru volju govornika. Prema Aristotelu, zdrav razum sugerira da je govornik kvalitetno, a ne površno, pripremljen ili je riječ o dovoljno kompetentnom retoru za temu koju izlaže auditoriju. Dobar moralni karakter možemo demonstrirati svjesno, ili pak nesvjesno jer svaki izrečeni argument sugerira auditoriju određene osobine ili karakteristike retora. Karakter retora demonstrira se upravo u onome što govori ili čini za vrijeme samog govora. Kao zadnju sastavnicu Aristotel otkriva dobru volju retora koji koristi jezik prilagođen određenoj interesnoj publici kako bi efekt uvjeravanja u argument bio učinkovit.

Primjerice

Primjetno je korištenje srednjeg govornog stila prilikom predizbornih kampanja. Razlog? Upravo zbog dostupnosti, odnosno lakšeg dopiranja do najšireg auditorija. Cilj je biti jasan što većem broju birača kako bi utjecali na njihovo mišljenje prije samih izbora. Isti ishod, odnosno obraćanje cjelokupnoj javnosti ne možemo postići prigodnim govorima, odnosno stručnim pristupom zbog ograničenja dostupnosti. Vješt govornik daje objašnjenja ili primjere kada procjeni da su potrebni ili pak prenoseći vlastiti entuzijazam auditoriju. Upravo su konkretni primjeri, uz statističke parametre kojima navodimo izvore učinci vjerodostojnosti argumentacije. Upravo zahvaljujući trima navedenim sastavnicama, postajemo vjerodostojni široj javnosti, a samim time vlastitu retoriku označujemo uspješnom.

Kako tremu pretvoriti u pozitivnu pojavu?

No, ono u čemu mnogi griješe je 'otvorena borba s tremom'. Malo opširnije sročeno, trema u govorništvu je pozitivna stvar jer sama označava stresnu situaciju gdje naše tijelo izlučuje mnogo više adrenalina koji nam uvelike može pomoći prilikom prezentacije naših ideja ili politika. Slijedite ovih pet koraka i olakšajte situaciju:

1.) Priprema

Kvalitetnom pripremom stvarate osjećaj samopouzdanja koji tremu pretvara iz negativne pojave u pozitivnu. Na vrijeme pripremite argumente za obranu vlastitih tvrdnji, kao i statističke parametre kojima ćete vlastitu retoriku učiniti vjerodostojnom. Prije govora pripremite se i za kraj, odnosno za potencijalna pitanja iz auditorija.

2.) Vježba

Pojava treme manifestira se kroz osjećaj nespremnosti, odnosno kroz nepoznavanje terminologije o kojoj izlažemo. Prisjetimo se Aristotela koji ističe kako vjerovanje autoritetu retora označava ujedno i uvjerenje o kompetentnosti prilikom izlaganja tematike. Ne dopustimo da auditorij posumnja u našu kompetentnost zbog nekoliko nejasno formuliranih tvrdnji.

3.) Stav i ponašanje

Ispravnim držanjem, odnosno pravilnim stavom tijela sugeriramo auditoriju kako u datom trenutku vladamo nad fizičkim pokretima, ali i vlastitim mislima. Ovo ipak ne možemo savladati nekoliko dana ili sati prije samog obraćanja auditoriju. Vanjski faktori, poput stresa, nezdrave prehrane ili pušenje uvelike utječe i na sposobnost prezentiranja manifestiranu kroz manjak koncentracije te lošom kvalitetnom glasa. 

4.) Riječi

Riječi su kruna izlaganja. O navedenom govornom stilu odlučujete sami, ovisno o auditoriju pred kojim govorite. No, preduvjet za odabir stila govora su stečena znanja iz gramatike, poznavanje značenja riječi te pravopis (ako uz govor imate i prezentaciju). Iako se kao narod ne možemo pohvaliti s razvijenom vještinom kritičkog promišljanja kojom analiziramo ono što slušamo, svrha našeg govora treba bi sadržavati dva stupa – ono što smo rekli i kako smo to rekli. Ono o čemu treba voditi računa, uz već spomenute smjernice je svakako i poredak riječi u našem govoru kao i strateški pravilno korištene stanke između izrečenih tvrdnji.

5.) Govor tijela - kretnje

Upravo zbog nedostatka vještine kritičkog promišljanja, govor tijela je podjednako bitan prilikom obraćanja auditoriju kao i sami sadržaj našeg govora. Ispravnom gestikulacijom vlastito izlaganje činimo cjelovitim, pod uvjetom da nam je sadržaj govora ispravan. Važnost govora tijela očituje se u činjenici da ponekad ili ne stignemo ili jednostavno ne pronalazimo mogućnost prenošenja zamišljene poruke prema auditoriju, vlastitim pokretima upravo to činimo. Svjesne pokrete poželjno je uvježbati prije samog obraćanja kako ne bi ometale izlaganje retora, no nesvjesne pokrete ne možemo samostalno detektirati, kao što i sam naziv sugerira. Riječ je o pokretima nad kojima ne vladamo, koji nisu upravljani našom sviješću. Pokušaj kontrole nesvjesnih pokreta možemo vježbati u prisutnosti prijatelja koji bi ukazivali na iste. Pokušajte!

Moć govorništva – kritičko mišljenje

Sada kada znamo kako pretvoriti treme iz negativne u pozitivnu pojavu, potrebno je demonstrirati moć govora, ali i razvijenog, i već toliko spominjanog kritičkog mišljenja. Vještina govorništva presudna je brojna zanimanja danas, stoga ne čudi zaključak istraživanja provedenog među poslodavcima koji su upravo komunikacijske vještine označili kao primarnu osobinu koju traže od potencijalnih kandidata za popunjavanje radnog mjesta. U današnje vrijeme pojam retorika, ali i njena funkcija gube izvorni smisao - onaj gdje bi retor trebao tragati za istinom. Svjedoci smo negativne percepcije javnosti glede termina retorika jer nas povijest uči kako vješt govornik ili retor upotrebljava retoriku za manipulaciju širih masa te ostvarenje vlastitih, prečesto pogrešnih, vizija. Spomenuta percepcija argumentirana je i u Klaićevom Rječniku stranih riječi (1981: 1160) gdje druga teza pod pojmom retorika sugerira: "lijepe, no besadržajne riječi; prazne riječi, praznorječje".

Što bolje analizirali izrečeno

Kako bi premostili pokušaj govorničke manipulacije, treba imati razvijeno kritičko mišljenje kako bismo što bolje analizirali izrečeno. Kritičko mišljenje sjedinjava se s retorički (pre)važnom odrednicom – argumentacijom. Iako se ponovno kritičko promišljanje direktno stavlja u korelaciju s politički izrečenim tvrdnjama, potrebno je implementirati znanje kroz sve vrste govora. Dovoljan argument o važnosti kritičkog mišljenja su upravo retori koji su (negativno) mijenjali svijet i pokretali mase kroz ideološke obojane govore. Povjerenje koje dobivamo slušajući retora mora proizlaziti iz argumentacije tvrdnji, a ne o našem subjektivnom uvjerenju o retorovom karakteru. Iz navedene premise proizlazi zaključak kako je osnovno načelo argumentiranja načelo razuma, odnosno logos, a glavna obilježja su upravo tvrdnje. 

Strateškim spajanjem poznavanja osnova načela samog govora, prihvaćanjem treme kao pozitivnog čimbenika u našem javnom obraćanju, ali i o svjesnosti kritičkog promišljanja auditorija kojem se obraćamo činimo vlastitu retoriku cjelovitom. Komunikacijski uspjeh ne može se kreirati silom, već planskim radom na sebi prema opisanim segmentima. 

Strah od javnog nastupa – sasvim normalna pojava

Prije nego napišemo korisne smjernice za pretvaranje treme iz negativne u pozitivnu pojavu prilikom javnog nastupa, jedna ohrabrujuća informacija. Imate tremu od javnog nastupa? Odlično! Svi je imaju! Leonardo DiCaprio je na početku karijere poželio da NE osvoji nagradu Akademije kako bi bio pošteđen znamenitog govora. Kroničan strah od javnog nastupa imali su i Winston Churchill i Abraham Lincoln, ali i znameniti Ciceron, po mnogima najveći govornik u povijesti. Govorio je kako osjeća drhtavicu prilikom svakog govora. Istraživanja pokazuju kako većina ljudi više osjeća strah od javnog nastupa nego od smrti. Američki komičar Jerry Seinfeld savršeno je ironizirao najveću suvremenu fobiju riječima: „Tijekom pogrebne ceremonije ljudi bi radije poželjeli biti u lijesu nego držali govor u čast pokojnika.“

Matej Brečić, struč. spec. komunikacija

Govornička akademija Demosten

Izvor: Časopis Poduzetnik, srpanj/kolovoz 2018.

Photo naslovnice by Marco Oriolesi on Unsplash

 

ADSense_04