joombig video slider vertical

ADSense_02


TENA KLARIĆ, KREDITNA UNIJA JAMSTVO: MILENIJALCI KAO NOSITELJI POSLOVNOG USPJEHA


Subota, 27 Listopad 2018

*Milenijalci su generacija koja zauzima sve veću ulogu u poduzećima i doprinosi novom pristupu poslovanju *Zašto im ne trebamo dopustiti da odu izvan hrvatskih granica?

Pretpostavke su da će do 2020. godine polovina svih zaposlenih u svijetu biti milijenijalci. To je razlog zbog kojeg poduzeća kao poslodavci, ali i kao ponuđači proizvoda i usluga sve više razmišljaju o ovoj novoj, potpuno drugačijoj generaciji mladih koja počinje oblikovati svijet. O važnosti milenijalaca u poduzećima i milenijalcima u Kreditnoj uniji Jamstvo, piše Tena Klarić, voditeljica odjela analize i poslovnog planiranja u Kreditnoj uniji Jamstvo iz Županje.

Tko su milenijalci?

Milenijalci su nova, visokoobrazovana generacija mladih koja započinje svoj poslovni put. Na tržište rada došli su prije deset godina i značajno promijenili način na koji poslodavci osmišljavaju, plasiraju i promoviraju svoj proizvod. Milenijalci su generacija koja cijeni motivaciju, fleksibilnost, društvenu odgovornost i zadovoljstvo na poslu više nego novčanu naknadu. Imaju poduzetnički duh, željni su usavršavanja, energični su i angažirani na poslu, a inovacije su im dio svakodnevice. Upravo je takav splet osobina potreban svakom poduzeću kako bi nastavilo rasti i razvijati se u novonastalom okruženju.

U Kreditnoj uniji Jamstvo, u kojoj je gotovo polovica zaposlenih iz generacije milenijalaca, upravo povoljan omjer starijih i mlađih generacija značajno doprinosi poslovnom uspjehu. Starije generacije poduzeću pružaju nezamjenjivo iskustvo, dok su milenijalci predvodnici kreiranja i implementiranja novih ideja i tehnoloških rješenja. Milenijalci se ne boje promjene, a svaku prepreku smatraju izazovom, ne problemom. Zbog toga ih je sve više čak i na rukovodećim pozicijama u Kreditnoj uniji.

Zaposlite ih bez oklijevanja

Mnogi poduzetnici oklijevaju sa zapošljavanjem mladih koji nemaju radnog iskustva, međutim, upravo se zbog toga što nikada nisu bili dio nekog sustava, mladi ne ograničavaju unaprijed određenim pravilima i procedurama. Iako bez iskustva na papiru, generacija milenijalaca uglavnom je bolje obrazovana od svojih prethodnika, gotovo bez iznimke bolje poznaje informacijske tehnologije, brže uči, a što je najvažnije, bolje poznaje svoju generaciju, koja zauzima sve veći udio u kupcima na globalnom tržištu. Ta je karakteristika posebno bitna za one poduzetnike kojima su najznačajniji kupci upravo milenijalci.

Mladi trebaju prostor i vrijeme kako bi testirali svoje znanje i stekli vještine potrebne za tržište rada, a poslodavci trebaju zaposlenike na koje mogu dugoročno računati, i koji će, za nekoliko godina na rukovodećim pozicijama zamijeniti starije kolege. Potrebno je uvidjeti da je za sve tri strane, starije i mlađe zaposlenike te poslodavca, važno omogućiti proces prilagodbe kako nagla smjena generacija ne bi dovela do krize u poduzeću.

Međutim, ono što brine sve više poslodavaca, ali i društvo u cjelini jeste činjenica da sve više mladih pripadnika generacije milenijalaca odlazi u inozemstvo u potrazi za poslom u jeku egzodusa koji je zahvatio Hrvatsku. Osim glavnog ekonomskog motiva iseljavanja ističu se psihološka nezadovoljstva, pozitivna iskustva prijašnjih migranata, mogućnost brzog pronalaska posla, jednostavna birokracijska procedura, poznavanje jezika itd. Osim toga, mladi uglavnom smatraju da u Hrvatskoj nema vizije i perspektive, zapošljavaju se podobni, a vladaju uglavnom korupcija i kriminal. Procjene su da je iz navedenih razloga u protekloj godini Hrvatsku napustilo više od 80.000 radno sposobnih ljudi, najviše mladih, od kojih je čak 1/3 visokoobrazovana. 

Na taj način mladi, koji bi trebali biti glavni resurs i pokretač gospodarstva sve više postaju društveni problem koji dugotrajno i dubinski opterećuje rast i razvoj hrvatskog društva i gospodarstva. Mladih je sve manje, a mjere kojima ih se nastoji zadržati u Hrvatskoj uglavnom su skupe, ali djelomične, kratkoročne i nedovoljno efikasne. Osim toga, pravi nas izazov očekuje za deset ili dvadeset godina kada se uz kontinuirano starenje stanovništva i nedovoljno visok natalitet, populacija dodatno smanji te se na radno sposobno stanovništvo stavi dodatni pritisak uzdržavanja već sada prevelikog broja umirovljenika.

Nova era poslovanja

Jednom kada dođu na rukovodeće pozicije, milenijalci će uvesti poduzeće u novu eru poslovanja, u kojoj, ukoliko se kvalitetno integriraju, poduzeće može očekivati značajan rast u svom poslovanju. Na primjer, u Kreditnoj uniji Jamstvo, upravo su pripadnici generacije milenijalci osmislili novi, trenutno ključni kreditni proizvod – a to su krediti prilagođeni poljoprivrednim ciklusima – te su unaprijedili interne tehnologije koje se koriste u poslovanju. Takav je razvojni put doveo do prosječnog godišnjeg rasta od čak 11,5% u zadnjih deset godina.

Tena Klarić

Dužnost društva je dati podršku mladima

Ono što je zadaća kako države, tako i svih proizvođača, poduzetnika i upravitelja, jeste da prepoznaju snagu i sposobnost mladih ljudi te da im pruže priliku da se dokažu i samostalno stvore dodatnu vrijednost. Mladi svojim znanjima, kreativnošću, upornošću te poznavanjem jezika i tehnologija osnažuju poduzeće i gospodarstvo i s pravom traže i zaslužuju svoje mjesto u poduzećima. Ono što je na poslodavcu, jeste da mlade potiče i motivira, omogući im napredak i stjecanje novih znanja i vještina te da ih za njihov rad adekvatno i nagradi. 

Dužnost mladih je da izađu iz zone obiteljske sigurnosti

Ono od čega se svi, kako poslodavci, tako i mladi koji traže posao, trebaju distancirati jeste inertnost te letargična i negativna atmosfera. Gospodarska i demografska revitalizacija ne može nastupiti sama od sebe, nego na njoj zajedničkim snagama trebaju raditi poslodavci, radnici i država. Dužnost društva jeste da vidi mlade, da im na značaju te im pruži podršku. S druge strane, dužnost mladih jeste da izađu iz južnjačkog mentaliteta obiteljske sigurnosti i doživotne stabilnosti koja se očekuje od države te da na svome primjeru – proaktivnošću, dodatnim educiranjem, zalaganjem na poslu kao i poduzetničkim duhom i samozapošljavanjem – pokažu svima da hrvatski mladi mogu preuzeti odgovornost i inicijativu te biti promjena koju žele vidjeti u svijetu.

Tena Klarić

Izvor: Časopis Poduzetnik, listopad 2018.

ADSense_04