joombig video slider vertical

ADSense_02


Vratite nam (povratnu) informaciju


Četvrtak, 20 Prosinac 2018

Vjerujem da ste sigurno nekad doživjeli da ste nekom poslali poruku na koju nikad niste dobili odgovor. Zašto organizacije i ljudi koji ih čine ne odgovaraju na poruke, a pritom troše stotine milijuna dolara, funti ili eura godišnje na internu i eksternu komunikaciju s javnošću? Zašto, prikazuju li se kao društveno odgovorne, ne ispunjavaju temeljnu društvenu odgovornost: ispunjavanje prava sugovornika na povratnu informaciju, ma kakva ona bila, pozitivna ili negativna. 

Organizacijama sigurno nije lako u okruženju nezaustavljive komunikacijske bujice. Svaki dan pojedinci i organizacije primaju nevjerojatan broj e-poruka. Radicati Group, američka tvrtka specijalizirana za istraživanje telekomunikacijske i računalne industrije, procijenila je u svojem istraživanju iz ožujka 2018. da se svaki dan širom svijeta šalje više od 281 milijardu poslovnih i potrošačkih e-poruka. Grupa procjenjuje da bi se taj broj do 2022. mogao popeti do 333 milijardi e-poruka. Procjenjuje se također da prosječni zaposlenik svakodnevno prima 121 e-poruku, a šalje 40. Jednostavno, digitalna revolucija dovela je do toga da smo na dnevnoj bazi preopterećeni informacijama (information overload) i vjerojatno tu leži dio odgovora na pitanje zašto nekad ne dobijemo odgovor na neku poruku.

S druge strane, međunarodno istraživanje koje je proveo Jim Macnamara sa Sveučilišta u Sidneyu pokazalo je da su organizacije još uvijek prvenstveno orijentirane na jednosmjerno slanje poruka. Istraživanje je pokazalo da organizacije koriste 80% svojih resursa na distribuciju poruka i informacija, pa čak i na društvenim mrežama koje su prvenstveno dizajnirane za dvosmjernu komunikaciju. Neke organizacije obuhvaćene istraživanjem priznale su da je skoro 95% njihovih komunikacija usmjereno na slanje poruka i informacija, iako ističu da su usmjerene na dvosmjernu komunikaciju, suradnju i izgradnju odnosa. Drugim riječima, organizacije danas izbjegavaju slušati, odnosno uvažavati pravo drugih na njihova mišljenja i stavove, obraćati pažnju, razumjeti mišljenja i stavove, uzimati ih u obzir i odgovarati na njih.

Stoga, sljedeći put kad vam pristigne neka e-poruka zastanite i razmislite je li u redu uskratiti pošiljatelju povratnu informaciju, svojoj preopterećenosti informacijama usprkos. Čini se da bi osim prava na pristup informacijama trebalo uvesti još jedan institut, a to je pravo na primanje povratnih informacija kako bi smanjili sadašnji omjer primljenih i odgovorenih poruka i zaista počeli dvosmjerno komunicirali.

Piše: Andreja Pavlović, članica Uprave Hauska & Partner

Prosinac 2018.

ADSense_04