ADSense_02


Uspješan menadžment je umjetnost


Petak, 20 Studeni 2009

 *Menadžment nije samo dobro ime za dobro plaćen posao *Renata će, kako kaže, vjerojatno izabrati teži put i ostati u Hrvatskoj*

renata_rujan_09.jpgRenata Sliva, roðena je 30.06.1989. godine u Slavonskom Brodu. Po završetku osnovne škole odlučuje upisati jezičnu gimnaziju Matija Mesić. Govori dva strana jezika, od toga engleski jezik aktivno, a španjolski pasivno. U slobodno vrijeme usavršava svoje informatičko znanje i želja joj je naučiti barem još jedan strani jezik. Nakon završene srednje škole upisuje Veleučilište u ...

Slavonskom Brodu, stručni studij menadžment.

Predrasude mladih ljudi o ekonomiji
Renata kaže: „Prvotna želja mi je bila upisati Akademiju Dramskih umjetnosti u Zagrebu, ali zbog nedostatka hrabrosti odlučujem se na nešto realnije i s većom mogućnošću napredovanja i pronalaženja posla. Naravno, studentsko_rujan_09.jpgu svijetu gdje se svakodnevno na vijestima i u novinama  suočavamo sa ekonomskom krizom, te u showbiznisu i politici viðamo primjere neuspjelih odnosa s javnošću, izabrala sam ekonomiju. Što mi je bilo dostupnije i realnije od toga? Žao mi je što većina mladih ljudi ima predrasude o ekonomiji. Generaliziraju je i povezuju samo s brojkama i novcem. Suvremena ekonomska znanost je puno više od toga. Kada sam to napokon shvatila, menadžment u ekonomiji mi se počeo izuzetno sviðati. Saznala sam da je menadžment znanost, a uspješan menadžment umjetnost“.
„Studirati na jednom od stručnih studija Veleučilišta u Slavonskom Brodu koji traju tri godine i koji su usklaðeni s Bolonjskom deklaracijom iskustvo je koje su studenti prvi put doživjeli u akademskoj 2006./2007. g. Veleučilište u Slavonskom.Brodu, smjer menadžment, ima izuzetne profesore, poneki od njih čak i vidno pokazuju da uživaju u svom poslu. Ali velika mana jest nedostatak praktičnog rada i upoznavanje s ljudima koji su godinama u svom poslu. Oni bi mogli podijeliti svoja iskustva, održati ponekad seminar. Isto tako, za stvaranje radnih navika studenata i održavanje koncentracije na visokom nivou potrebno je i odgovarajuće trajno radno okruženje koje Veleučilište ne nudi svojim studentima, smjera menadžment. Naravno, shvaćam da je potrebno odreðeno vrijeme da se Veleučilište u Slavonskom Brodu razvije. Kao novoosnovano i mlado visoko učilište s privremenim dekanom , prof.dr.sc Antunom Stoićem , vjerujem da je na dobrom putu da postane tehnološki suvremena visokoškolska edukativna ustanova“.

                                                             Biti menadžer i poduzetnik?
„Na prvoj godini sam studija i , naravno, moji planovi za budućnost nisu još potpuno jasni. Biti menadžer? Menadžment nije samo dobro ime za dobro plaćen posao. Njega čine težak rad i mnogo odricanja, „vremena su teška“ i na vama je sva odgovornost da bi ste preživjeli vi, vaša obitelj i obitelj vaših radnika. Biti poduzetnik? Prvo bih se željela osvrnuti na pojam poduzetnik. Osoba koja preuzima rizik, koja ide za dobitkom i koja mora biti kreativna da bi uspjela. Mnoge ekonomije se u svijetu temelje na malim poduzetnicima, i zato je bitno da vas kao poduzetnika ništa ne smije iznenaditi, ništa ne smije ni spriječiti...“

Nedostaju znanja o čovjeku kao resursu
„Poduzeća u Hrvatskoj nerijetko griješe, a meni osobno jedna od najvidljivijih grešaka koja se konstantno ponavlja, jest nedostatak znanja o čovjeku kao potencijalu/resursu. Kako iskoristiti ljudski potencijal u konkurentske prednosti? Važno je istražiti socijalnu zbilju u poduzećima. Uspješna poduzeća pokazuju stvarni ucenicko_rujan_09_hpim0271.jpginteres za ljude, pružaju dobar trening, razvoj i mogućnost napredovanja, potiču participaciju zaposlenih, te imaju dobre motivacijske programe. Dok smo u Hrvatskoj nerijetko svjedoci neuspješnih poduzeća kojima se upravlja na autokratski i birokratski način, nedovoljno obrazuju i razvijaju zaposlenike, imaju slabu internu komunikaciju, znači upravljaju na nejasan i pomalo zastarjeli način. Zato mi je trenutno velika želja da po završetku studija, počnem istraživati i baviti se menadžmentom ljudskih potencijala te ga razvijati u raznim poduzećima“.
Općenito, moja budućnost, kao i budućnost studenata u Hrvatskoj je poprilično nejasna. Tome nije pripomogla niti bolonjska reforma, koja se nije dala očekivane rezultate zbog želje MZOŠ - a da po kratkom postupku ostvari spektakularne rezultate. Srednjoškolskim i studentskim prosvjedima kaotično stanje u hrvatskom obrazovanju došlo je do šire javnosti. Ali, bez obzira na sve izlaske studenata na ulicu i prosvjede mislim da su studenti prema tome još uvijek prilično neangažirani i neozbiljni. Generacija studenata u Slavonskom Brodu općenito je pasivna i ravnodušna i ne znam da li će se takvo stanje promijeniti u skorijoj budućnosti. Najčešće razmišljanje mladih i obrazovanih ljudi u Hrvatskoj jest da čekaju da što prije odu izvan države. „Odljev mozgova“  (engl. brain drain) i njegove posljedice za Hrvatsku, širokih su razmjera i imaju čak poguban utjecaj na naše društvo. Ne znam kako bih ja kao individualac to mogla promijeniti, ali mislim da ću izabrati teži put i vjerujem da ću ostati u Hrvatskoj“.

V. Mihajlović,  rujan 2009.

ADSense_04