ADSense_02


U slatkoći mladosti i radosti


Srijeda, 20 Siječanj 2010

*Ana ima ideju da jednog dana uðe u vlastitu proizvodnju «slatke trave, Stevije *Poduzetnik se može na tržištu prepoznati s kvalitetom (brendom)*

josipovic_prosinac_09.jpgUz obalu Drave gdje je jesen prošetala u bojama, mirisima, zvukovima, upoznala sam mladu studenticu radosnog srca. Anu Josipović zatekla sam u praktikum laboratoriju okruženu knjigama u Tvrði na Poljoprivrednom fakultetu. Djevojka je roðena u Vinkovcima 1986. g. uz još četvero djece. Svoje ðačko doba osnovne i srednje škole provodila je u Županji. Natjecateljskog duha, ...

sigurna u svoje vrijednosti tijekom srednje škole, 2005. g. osvojila je tron. Prvo mjesto na državnom natjecanju iz zaštite bilja u Zagrebu. Stjecanjem zanimanja poljoprivredni tehničar - fitofarmaceut nakon mature, potaknuta obiteljskim poslovanjem (proizvodnjom povrća), upisuje studij u Osijeku, smjer bilinogojstvo. Svjesna ekonomske situacije u državi, odlučno je krenula putem poljoprivredne nauke ka budućem strukovnom zaposlenju. Njena upornost u zalaganju i svladavanju propisanih kolegija, zainteresiranost za znanstveni rad urodila je plodom. U trećoj godini studija napisala je svoj prvi rad suraðujući s profesoricom Bukvić. Objavila ga je u časopisu Poljoprivreda, broj 1, lipanj 2009. s naslovom: Klijanje sjemena crvene djeteline (cv. Viola) u zavisnosti o pH vrijednosti.

Od djetinjstva sadi kućno cvijeće
Uspješna studentica, samostalno skrbi o svojoj egzistenciji. Obavljala je honorarne poslove na studentsko_poduzetnistvo_prosinac_09.jpgPoljoprivrednom Institutu i Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Prima studensku stipendiju i kredit. Priča: „Od djetinjstva sadila sam kućno cvijeće. Bila sam zadužena ureðivati kućni cvjetnjak. Cvijeće me ispunjavalo pozitivnom energijom i svojom raznolikom ljepotom.“ Upisala je završnu petu godinu u kojoj namjerava odvažno iskušati svoje potencijale biljne proizvodnje. Koncem rujna ove godine naručila je sjeme „slatke trave“-Steviju iz Bolivije. Biljku porijeklom iz Paragvaja, sijala je u kućnoj radinosti (40-tak sjemenki) u malim kontejnerima na supstratu pod umjetnim izvorom svjetla. Nakon dva tjedna, sjeme je trebalo proklijati. Bijaše beživotno zbog slabe klijavosti (3-4%).

                                                                Tri milijuna kuna na lotu?
«Da bi opstao u poslu svaki poduzetnik, posebno početnik treba posjedovati početni kapital (npr. obiteljski), održati se i zadržati na tržištu s prepoznatljivom kvalitetom proizvoda (brendom). Dobro bih mi došao početni kapital za otvaranje obrta ili OPG-a iz izvora: loto, tri milijuna kuna i osvajanje nagrade za najbolju poduzetničku ideju. Savjetujem mladim ljudima da upišu željeni studij, ako imaju motivaciju i financijsku mogućnost. Bilo gdje da steknu obrazovanje, bitno je da ga znaju unovčiti».

O Steviji, prirodnom sladilu, dodatku zdravoj prehrani, čula je od starije sestre. „Imam saznanja da u Hrvatskoj postoje ljudi koji otkupljuju osušene listove biljke koji se melju i ekstrahiraju u slatku tvar steviozid. Nije me poljuljao neuspjeh, ponoviti ću pokus na godinu kada doðe proljeće. Imam ideju da jednog dana uðem u vlastitu proizvodnju Stevije. Suraðivala bih s proizvoðačima povrća i cvijeća koji posjeduju klijališta, najvažnije zaštićeno stanište za početni razvoj sjemena biljke u optimalnim uvjetima. Namjeravam sakupljati stručnu pomoć: informacije za proizvodnju i iskustva iz naše i stranih zemalja putem Interneta. Obradu i pripremu tla za studentsko_poduzetnistvo_prosinac_09_1.jpgsjetvu biljke, na jednom katastarskom jutru, tražit ću od svog budućeg svekra (iskusnog poljoprivrednika) koji posjeduje parcelu u Silašu i primjerenu mehanizaciju. Dečko će mi izraditi klima komoru. Prije pothvata osigurala bih tržište za otkup biljke. Osim ove biljke, budućnost vidim u proizvodnji lijeske, ljekovitog bilja (cvijet bazge i borovnica). Prioritet mi je završiti studij u što kraćem roku zbog recesije (sada izgleda da sve ide niz brdo). Nakon što diplomiram javit ću se za posao i svoje stručno znanje ponuditi vodećim poljoprivrednim tvrtkama: Belju d.d., Žitu d.o.o., i Biopi. Razmišljam otići u inozemstvo ako mi u Hrvatskoj ne bude omogućeno ostvariti cilj: zaposliti se i raditi u struci».
«Budući mladi poduzetnik treba biti uporan. Ne bih se trebao libiti pitati za savjet o poslovanju iskusnije ljude u istom ili sličnom poslu. Osobne vrijednosti trebao bi stjecati u obitelji koja mu treba biti poticaj za kreativnost i podrška u ostvarivanju ideja, projekata i zasnivanju posla. „Odskočna daska“ za uspjeh je reklama proizvoda: putem časopisa, usmenom predajom, izlaganjem na sajmovima, na vlastitoj web stranici. Negativnost u proizvodnji vidim u nerazraðenoj ideji na papiru od ulaznih inputa do izlaznih outputa. Neposjedovanje početnog kapitala, atmosferske promjene zbog globalnog zatopljenja, proizvod bez otkupa i isplative cijene, neispitano tržište, umanjena kupovna moć i potražnja, bez pomoći stručnjaka, mrtvo su slovo na papiru bez dobitka i uspjeha. Učimo dok smo živi!“

V. Balković,  prosinac 2009.

ADSense_04